Zabrinjavajuće statistike o debljini, rast broja oboljelih od karcinoma debelog crijeva, koji se povezuje i s kvalitetom prehrane, kao i učestali nutritivni deficiti, od željeza do vitamina D, sve više otvaraju pitanje - znamo li doista što znači hraniti se pravilno i zadovoljavamo li stvarne potrebe organizma?

Upravo zato Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pokreću novu sezonu edukativno-informativne kampanje Safe2Eat, u kojoj uz ključne teme sigurnog rukovanja hranom i smanjenja otpada od hrane, poseban fokus po prvi put stavljaju na prehrambene potrebe.

Safe2Eat: Odgovor na zdravstvene izazove

Da Hrvati prepoznaju osnove pravilne prehrane, potvrđuje i posljednje istraživanje Eurobarometra iz 2025. godine, provedeno za EFSA-u. Prema rezultatima istraživanja, gotovo svaki drugi ispitanik iz Hrvatsk smatra voće i povrće temeljem pravilne prehrane.

Istodobno, 45% smatra da bi prehrana trebala uključivati lokalno proizvedenu hranu, dok oko trećine ističe važnost većeg unosa organskih proizvoda (33%), ribe (30%) te mahunarki, grahorica i orašastih plodova (31%).

Zašto je pržena hrana štetna za zdravlje? Evo što se događa u tijelu kada je jedemo

Otprilike svaki četvrti ispitanik važnost pridaje i prehrani temeljenoj na namirnicama biljnog podrijetla (24%), a svaki peti povećanom unosu vlakana (20%). Građani prepoznaju i što bi trebalo ograničiti u prehrani. Najčešće ističu smanjenje unosa šećera (38%), ultraprerađene hrane (35%), masti (34%) i soli (30%).

Freepik

Ipak, podaci pokazuju da ne postoji jedinstven pogled na pravilnu prehranu. Starije osobe češće naglašavaju važnost smanjenja unosa soli i ultraprerađene hrane te većeg unosa ribe, dok mlađe dobne skupine veću važnost pridaju povećanom unosu proteina, kao i konzumaciji organske hrane te smanjenom unosu mesa i mliječnih proizvoda.

Utjecaj financijske stabilnosti na izbor hrane

I financijske mogućnosti utječu na prehrambene izbore. Građani s financijskim ograničenjima rjeđe ističu važnost unosa manje šećera i ultraprerađene hrane u odnosu na financijski stabilnije skupine, što upućuje na to da dostupnost i cijena hrane izravno utječu na kvalitetu prehrane.

„Podaci pokazuju da građani prepoznaju osnove pravilne prehrane, no svakodnevne navike često to ne prate, zbog čega i dalje postoji prostor za bolje razumijevanje i usvajanje zdravijih prehrambenih navika. Osim toga, pravilna prehrana nije univerzalna kategorija, ona ovisi o dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti, zdravstvenom stanju i životnim okolnostima. Upravo zato kroz kampanju Safe2Eat potrošačima želimo pružiti provjerene, znanstveno utemeljene i praktične informacije koje će im pomoći da svoje prehrambene navike unaprijede u skladu sa stvarnim potrebama organizma i preporukama struke“, istaknuo je Hrvoje Hefer, ravnatelj HAPIH-a.

Stručnjaci zato preporučuju raznoliku i nutritivno bogatu prehranu. Hrvati bi trebali povećati unos voća i povrća, i to prvenstveno svježeg, sezonskog i lokalno dostupnog. Idealno je dnevno konzumirati tri porcije povrća (osim krumpira) i dvije voća, čime se osigurava dovoljan unos vlakana, vitamina i minerala. Iako takav cilj nije nedostižan, praksa pokazuje kako Hrvati i dalje ne konzumiraju dovoljno povrća, pri čemu su nutritivno vrijedna jela poput variva često zapostavljena, osobito među muškarcima.

Ravnoteža umjesto restrikcija

Uz to, preporučuje se redovita konzumacija cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i dovoljan unos tekućine, dok bi unos hrane bogate šećerima, solju i zasićenim mastima trebalo ograničiti. Od mesa bi prednost trebalo dati peradi ili nemasnom crvenom mesu. Ključ je u ravnoteži i raznolikosti, a ne u restrikcijama, kako bi prehrana bila usklađena s potrebama organizma.

Osim smjernica za uravnoteženu prehranu, kampanja Safe2Eat donosi hrvatskim potrošačima praktične savjete o pravilnom rukovanju i čuvanju hrane, razumijevanju oznaka na hrani i smanjenju otpada od hrane, a mogu se naći na stranici www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat. Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još 22 europske zemlje.

„Ljudi svakodnevno donose odluke o tome što će jesti i zaslužuju osjećati se sigurno i informirano. U okviru inicijative Safe2Eat 2026. složene znanstvene spoznaje pretvaramo u praktične i jednostavne savjete za rukovanje hranom i razumijevanje onoga što se nalazi u njihovoj hrani, od aditiva i aroma do novih sastojaka i alergena. Pružanjem smjernica koje ljudi mogu primijeniti u svakodnevnom životu, kampanjom se promiče kritičko razmišljanje, informiraju građani i jača povjerenje u znanstveno utemeljen sustav sigurnosti hrane EU-a, što doprinosi donošenju sigurnih i informiranih odluka“, izjavio je Nikolaus Kriz, izvršni direktor EFSA-e.

O sigurnosti hrane, kao i o održivosti proizvodnje i drugim aktualnim temama iz prehrambenog sektora, Nikolaus Kriz će zajedno s drugim međunarodnim i domaćim stručnjacima raspravljati na nadolazećoj konferenciji FOODCOOLTOUR, koju 23 i 24. travnja u Osijeku organizira HAPIH u suradnji s partnerima.

Kampanju Safe2Eat u Hrvatskoj podržavaju brojni institucionalni partneri, uključujući nadležna ministarstva, stručne institucije, fakultete i profesionalna udruženja.