STANIČNO UZGOJENA HRANA

Meso iz laboratorija: O čemu se radi i može li promijeniti prehranu u Europi?

| Autor: A. M.
Freepik

Freepik

Stanično uzgojena hrana, uključujući tzv. laboratorijski uzgojeno meso, posljednjih godina sve češće ulazi u javne rasprave o budućnosti prehrane, održivosti i dobrobiti životinja. Riječ je o tehnologiji kojom se hrana proizvodi uzgojem životinjskih, biljnih ili mikrobnih stanica u kontroliranim uvjetima, bez klasičnog uzgoja i klanja životinja. Iako su neki takvi proizvodi već odobreni u dijelovima svijeta, u Europskoj uniji još uvijek nisu dostupni potrošačima, piše Eufic.

Proizvodnja

Stanično uzgojeno meso proizvodi se iz malog uzorka životinjskih matičnih stanica koje se umnažaju u hranjivom mediju unutar bioreaktora. Tijekom procesa stanice se potiču da se razviju u mišićno, masno i vezivno tkivo, a zatim se organiziraju pomoću tzv. jestivih nosača kako bi se dobio konačni proizvod, primjerice mljeveno meso ili, u složenijim slučajevima, odrezak. Važno je naglasiti da se ne radi o biljnoj zamjeni za meso, već o pravom mesu proizvedenom drugačijim putem.

Prednosti i mane ovako uzgojenog mesa

Jedna od najčešće isticanih prednosti ove tehnologije jest potencijalno smanjenje potrebe za intenzivnim stočarstvom, što bi moglo imati pozitivan učinak na dobrobit životinja. Ipak, trenutačni proizvodni procesi još uvijek nisu u potpunosti „bez životinja“, jer se u mnogim slučajevima koriste životinjski izvori za početne stanice ili hranjive medije, iako se intenzivno radi na njihovoj zamjeni.

FreepikFreepik

Zagovornici stanično uzgojenog mesa često navode i moguće sigurnosne prednosti. Budući da se proizvodnja odvija u kontroliranim uvjetima, smanjuje se rizik od nekih bakterijskih kontaminacija povezanih s tradicionalnom proizvodnjom mesa. No stručnjaci upozoravaju da rizik od mikrobiološke ili kemijske kontaminacije i dalje postoji, zbog čega su temeljite sigurnosne procjene nužne prije stavljanja proizvoda na tržište. Utjecaj na okoliš zasad ostaje jedno od najneizvjesnijih pitanja. Iako bi stanično uzgojeno meso moglo zahtijevati manje zemljišta i vode, proces proizvodnje trenutačno troši velike količine energije. Dugoročni klimatski učinci uvelike ovise o tome hoće li se proizvodnja temeljiti na obnovljivim izvorima energije.

Piletina štetna kao i crveno meso? Znanstveno istraživanje izazvalo raspravu

U Europskoj uniji nijedan stanično uzgojeni prehrambeni proizvod još nije odobren. Kao nova hrana, takvi proizvodi moraju proći znanstvenu procjenu sigurnosti pri Europskoj agenciji za sigurnost hrane, a konačno odobrenje daje Europska komisija. U međuvremenu su slični proizvodi već dopušteni u Singapuru, SAD-u, Izraelu te Australiji i Novom Zelandu.

Hoće li stanično uzgojeno meso u budućnosti zamijeniti klasično meso uvelike ovisi o prihvaćanju potrošača. Trenutačna istraživanja pokazuju da je interes još uvijek nizak, a brojna pitanja o okusu, nutritivnoj vrijednosti, cijeni i označavanju ostaju otvorena. Za sada se čini da ova tehnologija predstavlja dodatnu mogućnost, a ne skoru zamjenu tradicionalnoj prehrani.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter