freepik
Slastice su svakodnevica u mnogim domovima. Bilo da ih koristimo kao nagradu za dobro ponašanje, dio proslave ili način da zabavimo dijete dok kupujemo, šećer je sveprisutan. No koliko zapravo znamo o njegovom utjecaju na dječje zdravlje?
Pedijatri dr. Edward Gaydos i dr. Svetlana Pomeranets da pretjerana konzumacija šećera u djetinjstvu može imati ozbiljne posljedice, uključujući pretilost, povišen krvni tlak i dijabetes tipa 2, dakle bolesti koje su nekoć bile isključivo rezervirane za odrasle.
Pretjeran unos šećera ne samo da povećava rizik od kroničnih bolesti, nego i potiskuje apetit za zdravom hranom poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti. Djeca tako ostaju zakinuta za nutrijente koji su ključni za njihov rast i razvoj.
Znanstvenici ističu da djeca imaju urođenu sposobnost samoregulacije unosa hrane, odnosno „znaju“ kad im trebaju proteini, ugljikohidrati ili masti. Problem nastaje kada tu sposobnost naruše vanjski utjecaji poput čestih nagrađivanja slatkišima, izloženosti medijskim sadržajima ili obroci pred ekranima.
Prema Američkom udruženju za srce (AHA), djeca od 2 do 18 godina trebaju unositi manje od 25 grama šećera dnevno, što je otprilike šest čajnih žličica. Djeci mlađoj od dvije godine preporučuje se potpuno izbjegavanje dodanog šećera, a to uključuje i zaslađene napitke kojih smije biti najviše 240 ml tjedno.
Međutim, stvarnost je često drugačija. Djeca konzumiraju znatno više, a često i nesvjesno kroz žitarice za doručak, voćne pločice, kekse i sportske napitke. Na primjer, jedan obrok dječjih žitarica može sadržavati i do 12 grama šećera, a boca sportskog pića čak 35 grama a to je više od dnevne preporuke.
Piletina štetna kao i crveno meso? Znanstveno istraživanje izazvalo raspravu
Kako biste izbjegli da vaše dijete unosi previše šećera, preporuča se da pratite deklaracije na proizvodima, odnosno da obratite pozornost na nazive poput glukozno-fruktozni sirup, dekstroza, fruktoza, saharoza, voćni sok i med jer svi oni označavaju dodani šećer.
Od 2016. američka FDA zahtijeva jasno označavanje dodanih šećera na pakiranjima, no čak i s deklaracijom, mnogi šećeri ostaju skriveni iza naizgled zdravih etiketa.
Naravno, ali ne svakodnevno. Dobro bi bilo davati slatkiše samo u posebnim prilikama i u ograničenim količinama. Radost hrane ne bi smjela dolaziti iz slatkog okusa, već iz iskustva zajedničkog obroka i zadovoljenja gladi.
Zdravija nagrada za djecu? Umjesto čokolade za svaki uspješan dan bez pelena, pokušajte ih nagraditi nekom sitnicom ili dodatnim vremenom za igru.
Roditelji često povezuju šećer s hiperaktivnošću. Iako su neka istraživanja pokazala kratkoročne učinke šećera na ponašanje, ne postoji jasna veza sa stanjima poput ADHD-a. Ipak, učestala konzumacija šećera povećava rizik od debljine, koja sama nosi niz komplikacija: od dijabetesa do problema s kardiovaskularnim sustavom.
Sve što trebate znati o tirzepatidu – novoj nadi za oboljele od dijabetesa tipa 2 i pretilosti
Ako primjećujete promjene u raspoloženju, pospanost ili učestale karijese, to mogu biti signali da je vrijeme za prilagodbu prehrane.
Smanjenje unosa šećera kod djece nije jednostavan zadatak – zahtijeva dosljednost, edukaciju i suradnju cijele obitelji. No rezultati su vrijedni truda. Pomažući djeci da usvoje zdrave prehrambene navike, ne samo da ih štitimo od bolesti, nego im dajemo alat za zdrav život.
Započnite s malim koracima: birajte vodu umjesto soka, pripremajte međuobroke kod kuće i budite primjer. Djeca najbolje uče promatrajući odrasle.
Dijana K.M.