Lice često otkriva više nego što mislimo. Promjene na koži, boji, teksturi ili mišićnom tonusu mogu biti prvi znakovi da se u tijelu događa nešto važno, čak i prije nego što se pojave drugi simptomi. O tome govori dr. Whitney Crowe, liječnica obiteljske medicine iz INTEGRIS Health Medical Group Great Plains iz Oklahoma Cityja. Tema je važna jer se većina tih promjena događa postupno, u svakodnevnom životu, a pravodobno prepoznavanje može pomoći u ranijoj procjeni treba li potražiti liječnički savjet.

Razbijamo 12 najčešćih mitova o njezi kože: Što je istina, a što zabluda

Iako promjene na licu same po sebi ne daju konačnu dijagnozu, mogu biti vrijedan trag. Lice reagira na hormonske promjene, stres, kvalitetu sna, prehranu, cirkulaciju i različite bolesti. Promjene tena, teksture ili boje kože često prate stanja poput hormonalnih poremećaja, alergija, problema s probavom, slabije cirkulacije ili tegoba s jetrom. Određeni dijelovi lica mogu biti povezani s različitim organskim sustavima. Na primjer, čelo se često dovodi u vezu s probavom, područje obrva s jetrom, obrazi s dišnim sustavom i alergijama, a nos s tlakom i radom srca. Takvi znakovi nisu konačni pokazatelji, ali mogu pomoći procijeniti postoji li razlog za dodatni pregled.

Ovo su promjene na koje trebate paziti

Akne su najčešće u takozvanoj T-zoni, gdje je koža masnija i osjetljivija na hormonalne promjene, stres, nedostatak sna ili poremećaje probave. Sitne izbočine na koži mogu nastati zbog stanja poput keratosis pilaris, dermatosis papulosa nigra ili nakupljanja kolesterola, koje se očituje žućkastim točkicama oko očiju ili nosa i može upućivati na povišen kolesterol. Crvenilo ili nepravilne mrlje često ukazuju na rozaceu ili bilo koji proces koji pojačava protok krvi prema licu.

Freepik

Leptirasti osip preko obraza i nosa može biti znak sistemske bolesti lupus, dok ispucale usne najčešće upućuju na dehidraciju. Tamni podočnjaci ne moraju uvijek biti povezani sa spavanjem, nego i s alergijama, zadržavanjem tekućine ili rijetkim upalnim bolestima poput dermatomiozitisa.

Spušteni kapak, poznat kao ptoza, može biti bezazlena posljedica starenja, ali i znak neuroloških ili autoimunih bolesti. Suha i svrbežna koža može upućivati na alergiju, infekciju ili ekcem, dok prorjeđivanje obrva često prati hormonske promjene, osobito kod smanjene funkcije štitnjače. Smeđe mrlje na čelu mogu se pojaviti zbog pojačane proizvodnje melanina tijekom trudnoće, zbog kontracepcije ili poremećaja štitnjače.

Koliko često treba prati lice? Dermatolozi otkrivaju najbolju rutinu za zdravu kožu

Vidljive horizontalne linije na čelu ponekad odražavaju kroničan stres, tjeskobu ili napetost mišića lica. Pojava dlačica na neuobičajenim mjestima najčešće je povezana s hormonalnim poremećajem poput PCOS-a. Novi madeži ili promjene postojećih uvijek zahtijevaju pregled, jer mogu predstavljati rani znak melanoma. Otečene oči mogu upućivati na alergije, infekcije ili poremećaje štitnjače poput Gravesove bolesti. Općenito opuštanje kože može biti znak gubitka kolagena, povišenog inzulina kod dijabetesa ili pretjeranog izlaganja UV zračenju. Ranice na usnama ili licu često su povezane sa stresom, infekcijama ili nedostatkom vitamina, dok trzanje kapaka može upućivati na nedostatak magnezija ili rijetke neurološke poremećaje. Žutilo kože i očiju znak je povišenog bilirubina i može ukazivati na bolesti jetre ili bilijarnog sustava.

Kada potražiti pomoć?

Većina ovih promjena prolazi sama od sebe ili je povezana s čimbenicima poput stresa ili vremenskih uvjeta. Ipak, ako se simptomi pogoršavaju, traju dulje vrijeme ili se pojavljuju iznenada, dobro je obratiti se liječniku. Stručno mišljenje može pomoći razlikovati bezazlene znakove od onih koji zahtijevaju daljnju obradu.