Toplinski udar je po život opasno stanje koje nastaje kada tijelo više ne može regulirati svoju temperaturu. Tijelo se pregrijava, a simptomi uključuju vrtoglavicu, nesvjesticu, zamagljen vid, otežan govor i zbunjenost.

Ako se ne reagira na vrijeme, može doći do smanjenog protoka krvi i oštećenja vitalnih organa. Zato je važno odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć ako netko pokazuje znakove toplotnog udara, stoji na stranicama clevelandclinic.org

Što je toplinski udar?

To je je stanje uzrokovane vrućinom. Nastaje kada se tijelo pregrije i više se ne može učinkovito rashlađivati. Može se razviti boravkom u pregrijanom prostoru bez klima uređaja ili tijekom naporne fizičke aktivnosti, posebno na visokim temperaturama. Tjelesna temperatura tada može porasti iznad 40°C (104°F), što predstavlja ozbiljnu opasnost.

Toplotni udar može nastati iz neliječenog toplinskog iscrpljenja (blaži oblik bolesti izazvane vrućinom), ali se može javiti i iznenada, bez prethodnih znakova. Iako sunćanica i toplinski udar dijele slične simptome poput vrtoglavice, mučnine i slabosti, glavna razlika je u tome što udar uzrokuje poremećaj rada mozga. To se očituje kroz promjene u ponašanju, zbunjenost, nemir, agresiju, a osoba može i izgubiti svijest.

Vrućine povećavaju rizik za osobe s visokim tlakom – savjeti za sigurno ljeto

Toplinski udar je hitno medicinsko stanje. Što dulje tjelesna temperatura ostane visoka, veći je rizik od komplikacija, uključujući oštećenje organa i smrtni ishod.

Koji su simptomi toplinskog udara?

Najčešći znakovi i simptomi uključuju:

• Visoka tjelesna temperatura
• Promjene u ponašanju – poput razdražljivosti ili agresije
• Zamagljen vid
• Zbunjenost ili delirij
• Vrtoglavica
• Nesvjestica
• Ubrzan rad srca
• Plitko i brzo disanje
• Nizak krvni tlak
• Mučnina i povraćanje
• Otežan govor
• Promjene boje kože – crvenilo ili neobična bljedilo
• Suha koža (kod klasičnog toplinskog udara) ili znojna koža (kod napornog fizičkog rada)
• Opća slabost

Neki simptomi mogu biti suptilni, a ako ih primijetite kod sebe ili drugih, odmah pozovite hitnu pomoć . Ako dođe do gubitka svijesti ili dezorijentacije, netko drugi mora reagirati. Zato je važno da i ljudi oko vas znaju prepoznati simptome – njihova pravovremena reakcija može spasiti život.

Kako se zaštiti od vrućina?

HZJZ je izdao upozorenja i savjete kako se zaštiti od toplinskog udara tijekom velikih vrućina. Ovo su glavne smjernice:

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine ta da vam boja urina bude svijetla

Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo  osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Važni savjeti stručnjaka - kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina i zaštiti zdravlje

Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male i što tekučije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Pomozite drugima!

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.

Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.

Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme:

Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

A.A.