Mikroplastika više nije problem samo mora i hrane, sve je više dokaza da se nalazi i u zraku koji svakodnevno udišemo u vlastitim domovima. Iako su te čestice oku nevidljive, stručnjaci upozoravaju da im možemo biti izloženi u velikim količinama, često i nesvjesno. Dobra vijest je da postoje načini kako tu izloženost barem djelomično smanjiti. 

Uzrokuje li mikroplastika u tijelu bolesti? Evo što znanost kaže o rizicima i kako se zaštititi

Znanstvenici sve češće ističu da najveći dio mikroplastike u tijelo unosimo upravo u zatvorenim prostorima. Budući da u razvijenim zemljama čak 90 posto vremena provodimo u zatvorenom, razina izloženosti može biti znatno veća nego na otvorenom. Neka istraživanja pokazala su da je koncentracija mikroplastike u zraku u zatvorenim prostorima i do osam puta veća nego vani.

Procjene idu i korak dalje. Prema pojedinim analizama, osoba može godišnje udahnuti milijune mikroplastičnih čestica, a dio njih može završiti duboko u plućima, piše BBC. 

Odjeća, namještaj i prašina kao glavni izvor

Glavni izvor mikroplastike u kućanstvu su sintetički materijali. Odjeća od poliestera, tepisi, zavjese, presvlake i namještaj svakodnevno otpuštaju sitna vlakna koja završavaju u zraku. Svako kretanje, sjedenje, pranje ili sušenje dodatno povećava njihovo oslobađanje.

Te se čestice potom talože u kućnoj prašini, koja se lako ponovno podiže u zrak pri svakom pomicanju, hodanju ili čišćenju. Upravo zato mikroplastika može biti prisutna u svakoj prostoriji, a posebno su joj izložena djeca koja borave bliže podu.

Koliko je to opasno za zdravlje?

Iako istraživanja još traju, poznato je da vrlo sitne čestice mogu dospjeti duboko u dišni sustav. Manje čestice mogu uzrokovati upalne procese, dok one najsitnije mogu ući u stanice i proširiti se po organizmu.

Freepik

Posebno zabrinjavaju vlaknaste čestice koje se mogu dulje zadržavati u tijelu i potencijalno utjecati na rad organa. Uz to, mikroplastika može nositi bakterije i druge štetne tvari, što dodatno komplicira njezin utjecaj na zdravlje.

Iako je nemoguće potpuno izbjeći mikroplastiku, određene navike mogu značajno smanjiti njezinu prisutnost u domu:

• birajte odjeću i tekstil od prirodnih materijala poput pamuka, lana ili vune
• perite rjeđe i punite perilicu kako biste smanjili trenje među tkaninama
• sušite odjeću na zraku kad god je moguće
• redovito usisavajte, po mogućnosti uređajima s HEPA filterom
• brišite površine vlažnom krpom kako biste smanjili podizanje prašine
• prozračujte prostor tijekom čišćenja
• razmislite o korištenju pročistača zraka s kvalitetnim filterima

Važno je znati da i samo usisavanje može privremeno podići čestice u zrak, pa se preporučuje kombinirati ga s ventilacijom prostora.

Problem koji nadilazi pojedinca

Iako pojedinačne promjene mogu pomoći, stručnjaci naglašavaju da je mikroplastika globalni problem koji zahtijeva šire rješenje. Svake godine proizvodi se više od 460 milijuna tona plastike, a velik dio završava u okolišu i našim domovima.

Mikroplastika više nije samo ekološki problem, evo zašto brine i liječnike

Zbog toga je važno razumjeti da osobne navike mogu smanjiti izloženost, ali ne mogu u potpunosti riješiti problem. Dugoročno rješenje uključuje promjene u proizvodnji, potrošnji i regulaciji plastike.

Iako ne možemo u potpunosti izbjeći mikroplastiku, svjesnost o njezinoj prisutnosti prvi je korak prema smanjenju izloženosti. Male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati stvaran učinak, osobito kada se primjenjuju dugoročno.