Ugledni svjetski medicinski časopis The Lancet nedavno je upozorio da su zdravstveni sustavi diljem svijeta pred dubokim preispitivanjem — a ključno pitanje postaje kako uopće mjeriti njihovu uspješnost. Rast kroničnih bolesti, starenje stanovništva, klimatske promjene i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju i potražnju i očekivanja. Upravo su zbog toga The Lancet najavili osnivanje komisije koja će razviti novi okvir za vrednovanje zdravstvenih sustava.

O tim temama raspravljat će i na ovogodišnjem EU Health Forumu, koji će se u Zagrebu održati 24. travnja. Za Hrvatsku, koja se suočava s potrebom redefiniranja prioriteta u zdravstvu, konferencija dolazi u pravo vrijeme.

Forum će otvoriti ministrica zdravstva Irena Hrstić, a među sudionicima je i Bernd Rechel, jedan od autora Zdravstvenog profila Hrvatske, te Igor Lerman iz IQVIA Adriatic i Peter Lindgren iz Švedskog instituta za zdravstvenu ekonomiku (IHE).

Što govore podaci o hrvatskom zdravstvu?

Najnoviji Zdravstveni profil Hrvatske, koji su zajednički pripremili OECD, Europski opservatorij i Europska komisija, pokazuje da Hrvatska ima 4,0 liječnika na 1.000 stanovnika — blizu europskog prosjeka od 4,3. No problem nije broj, nego raspodjela: neravnomjerna dostupnost usluga i duge liste čekanja i dalje su ključni izazovi, osobito između urbanih i ruralnih sredina.

Najveći teret bolesti dolazi od kroničnih nezaraznih bolesti — kardiovaskularnih i malignih oboljenja, koja zajedno uzrokuju više od 64 posto smrtnih slučajeva. Pušenje, pretilost, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost i dalje su vodeći rizični čimbenici. To znači da se buduće uštede ne nalaze samo u boljoj organizaciji bolničke skrbi, nego i u snažnijoj prevenciji.

Na dnevnom redu i regulatorni izazovi

Na forumu će biti riječi i o primjeni europske farmaceutske regulative u praksi, EU Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i njezinom mogućem utjecaju na dostupnost lijekova, rijetkim bolestima te povratu kliničkih ispitivanja u Europsku uniju.

Zajednički zaključak koji se nameće — i iz podataka i iz europske rasprave — jest da budućnost zdravstvenih sustava ne ovisi samo o razini ulaganja, nego o sposobnosti da se resursi koriste pametnije, pravednije i u skladu sa stvarnim potrebama pacijenata.