U posljednje vrijeme unutar zdravstvenog sektora pojavile su se informacije o mogućem značajnom smanjenju sredstava za kapitalna ulaganja u bolnicama. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo zdravstva razmatra odluku kojom bi sredstva namijenjena izgradnji, obnovi i opremanju bolnica mogla biti smanjena i do 30 posto.

Na temelju tih informacija, uputili smo službeni upit Ministarstvu zdravstva. Zatražena je potvrda postotka smanjenja, točan iznos u eurima koji bi bio obuhvaćen rezovima te pojašnjenje kriterija prema kojima će se određivati koji projekti idu u realizaciju, a koji se odgađaju. Također je postavljeno pitanje o sudbini projekata koji su već u fazi javne nabave i mogućnosti plaćanja penala bolnica zbog mogućih otkazivanja radova. Podsjetimo, između ostaloga kao najveći projekt i kapitalna investicija izdvaja se izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.

Odgovor o rezanjima koji smo dobili iz Ministarstva ne sadrži konkretne demantije ili potvrde, već pruža općenitu sliku. Ministarstvo navodi da ukupni proračun zdravstvenog sustava iznosi 8,05 milijardi eura. Također potvrđuje da se trenutno, u suradnji s Ministarstvom financija, provodi detaljna analiza izvršenja cjelokupnog proračuna, uključujući i kapitalna ulaganja.

Ministarstvo navodi da se ove aktivnosti provode radi odgovornog upravljanja i pripreme proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje. Zaključuje se da trenutačno nema razloga za preispitivanje projekata koji su u tijeku.

Iako odgovor Ministarstva ima administrativno umirujući ton, otvara niz novih pitanja i neizravno potvrđuje da se u pozadini stoje moguće financijske restrikcije.

Naglašavanje ukupnog proračuna od 8 milijardi eura izbjegava se izravno odgovoriti na pitanje o kapitalnim ulaganjima. Većina tog iznosa namijenjena je plaćama i tekućim troškovima, dok su investicije segment proračuna na kojem je najlakše provesti rezove bez neposrednog utjecaja na funkcioniranje sustava.

Pojam 'u tijeku' odnosi se isključivo na projekte koji su već započeli, dok sudbina investicija koje su planirane, u fazi natječaja ili pred potpisivanjem ugovora ostaje nejasna. Upravo su ti projekti najizloženiji analizi koju Ministarstvo provodi.

Na izravno pitanje o mogućem smanjenju od 30 posto, Ministarstvo nije ponudilo jasnu negaciju. Potvrda o provođenju detaljne analize s Ministarstvom financija često prethodi rebalansu kojim se sredstva povlače ili prenamjenjuju.

Umjesto preciznih brojki i popisa zaštićenih projekata, potvrđeno je da je revizija troškova u tijeku. Ako analiza rezultira smanjenjem od 30 posto, ostaje otvoreno pitanje prema kojim će se kriterijima određivati prioriteti za opremanje i obnovu bolnica.

Uputili smo i dodatni upit Ministarstvu zdravstva s ciljem preciziranja koji su projekti sigurni, a koji bi mogli biti obuhvaćeni mjerama fiskalne discipline.