Svi smo od malena slušali određene savjete o tome kako očuvati dobar vid, ali danas znamo da su mnogi od njih zapravo bili znanstveno neutemeljeni. Moguće je da su nas roditelji samo željeli natjerati da jedemo više povrća i manje gledamo u ekrane mobitela. O raširenim mitovima u koje i danas vjeruje velik broj ljudi razgovaramo s oftalmologom Andrejem Plešom koji je potanko objasnio imaju li oni ikakvo uporište u stvarnosti.  Mnogo je mitova vezanih za vid i oči koji se godinama prenose usmenom predajom ili se jednostavno pogrešno tumače, pa ih i oftalmolozi imaju priliku čuti na pregledima. 

Oblozi čaja od kamilice dobri su za oči 

“Mit koji bih volio razbiti na samom početku je taj da su oblozi čaja od kamilice dobri za oči. Oblog od čaja od kamilice često se koristi kao kućni pripravak za umorne ili nadražene oči, no takva praksa nije dobra niti preporučljiva iz više razloga. Prije svega, kamilica je čest alergen. Kod osjetljivih osoba može izazvati alergijsku reakciju poput crvenila, svrbeža, peckanja ili pojačanog suzenja očiju, čime se stanje može dodatno pogoršati. Drugi važan razlog je nedostatna sterilnost. Čaj, čak i kada je svježe pripremljen, nije sterilan. U njemu se mogu nalaziti bakterije ili nečistoće koje, u dodiru s okom, mogu uzrokovati infekcije, osobito ako je sluznica oka već nadražena ili oštećena”, kaže dr. Pleše.

Kako prepoznati cerebralno oštećenje vida - najčešći uzrok oštećenja vida u djece

Dodatno, istaknuo je i problem sitnih čestica biljke ili ostataka iz vrećice čaja koji prilikom stavljanja obloga mogu dospjeti u oko i izazvati mehaničku iritaciju. Iako se kamilica smatra umirujućom biljkom, ne postoje dokazi da je taj učinak primjenljiv na oči. Kada ljudi i osjete olakšanje nakon stavljanja obloga na oči, zapravo se ne radi o utjecaju kamilice, već samog hladnog obloga. Potpuno isti, ali mnogo sigurniji učinak postiže se čistim, hladnim i suhim oblozima ili ispiranjem očiju sterilnom fiziološkom otopinom. 

Dugotrajno gledanje u ekrane i čitanje u mraku kvare vid

“Što stalno gledaš u taj ekran? Pokvarit ćeš vid!” jedna je od onih rečenica koju smo čuli bezbroj puta, no koliko je zapravo temeljena na stvarnim medicinskim činjenicama? Plavo svjetlo koje izbija iz ekrana obično je “krivac” kojem se pripisuje kvarenje vida. No, zapravo ne postoje znanstveni dokazi koji govore u prilog vjerovanju da uobičajeno gledanje u ekran uzrokuje trajno oštećenje mrežnice ili ozbiljno pogoršanje vida. Određene laboratorijske studije pokazuju mogućnost oštećenja pri visokim intenzitetima svjetla, ali ti uvjeti ne odgovaraju tipičnoj upotrebi ekrana s kakvom se susreće većina ljudi u svakodnevnom životu. S ovim se mitom može povezati i vjerovanje da škiljenje kako bi se slova na TV-u lakše čitala pogoršava vid, ali to je također neutemeljeno. Naime, škiljenje nije uzrok lošijeg vida, već je ono njegova posljedica.

Gledanje u ekrane: Što je mit, a što stvarni problem pojašnjava oftalmolog Igor Petriček

“Digitalni ekrani emitiraju plavo svjetlo, koje je dio vidljivog spektra i prirodno je prisutno i u sunčevoj svjetlosti. Samo po sebi, plavo svjetlo iz ekrana ne oštećuje trajno vid niti uzrokuje bolesti oka. Kod dugog gledanja u računala, mobitele ili tablete najčešće se javlja digitalni zamor očiju. Oči su tada stalno usmjerene na blizinu, rjeđe trepćemo, a mišići oka se naprežu. To može dovesti do simptoma poput zamućenog vida, peckanja, suhoće očiju, glavobolje i osjećaja umora. Ti su simptomi neugodni, ali su privremeni i obično nestaju nakon odmora. Posebna se pažnja posvećuje djeci i mladima jer dugotrajno gledanje u ekrane često znači manje vremena provedenog na otvorenom i prirodnom svjetlu. Istraživanja pokazuju da to može povećati rizik od razvoja kratkovidnosti, no uzrok nije sam ekran, nego dugotrajan rad na blizinu i manjak prirodnog svjetla”, razjasnio je dr. Pleše što je zapravo digitalni zamor očiju. 

Freepik

Još jedna navika koja se spominje kao problematična kada je zdravlje očiju u pitanju jest čitanje knjiga pri slabom svjetlu. Ponovno, samo čitanje pri slaboj svjetlosti neće oštetiti oči, ali će zasigurno dovesti do njihovog bržeg zamaranja. Ovo se događa jer naše oči pri slaboj svjetlosti ulažu dodatni napor kako bi prepoznale slova pred sobom. Oku je potrebna određena količina svjetlosti kako bi vidjelo pa nam se zjenice šire, a slika na mrežnici postaje manje oštra. Očni se mišići u ovom stanju stalno prilagođavaju što dovodi do osjećaja naprezanja. 

Dr. Pleše kaže da je ovo zapravo opasno za oči mladih i djece: “Dugotrajno čitanje ili rad pri slabom svjetlu ne uzrokuje trajnu kratkovidnost kod odraslih, ali kod djece i mladih može poticati napredovanje kratkovidnosti jer oči provode dulje vrijeme fokusirane na blizinu. Kratkovidnost (miopija) nastaje kada se svjetlosni zraci fokusiraju ispred mrežnice, što je često posljedica genetskih faktora, ali i načina života. Studije pokazuju da premalo dnevnog svjetla i dugotrajni rad u zatvorenim prostorima povećavaju rizik od razvoja i pogoršanja kratkovidnosti kod djece. Sunčeva svjetlost i boravak na otvorenom aktiviraju mehanizme u oku koji pomažu pravilnom rastu očne jabučice i smanjuju napredovanje miopije.”

Je li za oči napornija knjiga ili mobitel?

Iako nijedno zapravo ne uzrokuje trajno oštećenje vida, mobitel u mraku obično je naporniji za oči. Gledanje u mobitel u mraku dodatno opterećuje oči zbog jakog kontrasta između ekrana i okoline, plavog svjetla te stalnog fokusiranja na blizinu, a može i narušiti san. Bilo kakva aktivnost u mraku ustvari je problematična za oči jer tada češće nesvjesno škiljimo što dodatno opterećuje mišiće oko očiju te manje trepćemo što može uzrokovati peckanje, suhoću ili osjećaj “pijeska” u očima: “Mozak pritom mora intenzivnije obrađivati vizualne informacije što može dovesti i do glavobolje. Sve su te smetnje privremene. Ako se doda odgovarajuće osvjetljenje, problem se uglavnom uklanja.”

Mrkva znatno poboljšava vid

“Tvrdnja da mrkva poboljšava vid djelomično je istinita, ali se često pretjeruje. Mrkva je bogata beta-karotenom, koji se u tijelu pretvara u vitamin A, ključan za normalno funkcioniranje mrežnice i dobar vid u slabom svjetlu. Ako osoba ima manjak vitamina A, njegov unos doista može poboljšati vid. Međutim, kod ljudi koji se već normalno hrane, dodatno jedenje mrkve neće učiniti vid oštrijim niti „popraviti“ dioptriju”, objasnio je oftalmolog. 

Vitamin A važan je za održavanje normalne vlažnosti i općenito sluznice oka. Nužan je za pravilno funkcioniranje epitelnih stanica sluznice koje štite površinu oka i sudjeluju u stvaranju suznog filma. Zahvaljujući ovom vitaminu površina oka ostaje glatka, vlažna i otporna na infekcije. Kod osoba koje se bore s nedostatkom vitamina A, sluznica je osjetljiva i suha pa se javljaju simptomi peckanja, crvenila i osjećaja stranog tijela u oku. U težim se slučajevima katkad  može razviti i kseroftalmija, stanje koje dovodi do isušivanja i zamućenja rožnice te, ako se ne liječi, može ozbiljno ugroziti vid.

Freepik

Ipak, postoje određene namirnice koje uistinu pridonose zdravlju očiju: “Lisnato zeleno povrće poput špinata i kelja sadrži lutein i zeaksantin, antioksidanse koji štite mrežnicu od štetnog svjetla. Masna riba, poput lososa i sardina, bogata je omega-3 masnim kiselinama važnima za zdravlje mrežnice i prevenciju suhoće očiju. Jaja također sadrže lutein i vitamin A, dok orašasti plodovi i sjemenke osiguravaju vitamin E koji pomaže u zaštiti očnih stanica od oksidativnog stresa. Najveću korist za vid donosi uravnotežena prehrana bogata raznovrsnim vitaminima, mineralima i antioksidansima, a ne oslanjanje na jednu jedinu namirnicu.”

Pravilna je prehrana važna za zdravlje cjelokupnog organizma, pa tako i očiju, a ključna je kada je u pitanju šećerna bolest. Regulacija razine šećera u krvi kroz uravnoteženu prehranu smanjuje rizik od razvoja i napredovanja dijabetičke retinopatije, jednog od najčešćih uzroka oštećenja vida kod osoba sa šećernom bolešću. 

"Činilo mi se da vidim tigra koji hoda ulicom" – bolest koju ljudi često zamijene s demencijom

Činjenica je da se loš vid ne može popraviti isključivo prehranom i zabluda je da određene namirnice mogu „izliječiti“ probleme s vidom. Kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam posljedice su građe oka i načina na koji se svjetlost lomi, pa se mogu ispraviti isključivo naočalama, kontaktnim lećama ili kirurškim zahvatima. Prehrana ne može promijeniti oblik oka niti rožnice.

Nošenje naočala pogoršava vid

“Oči ne slabe trajno ako se ne nose propisane naočale, ali to može uzrokovati niz neugodnih tegoba i pogoršati kvalitetu vida. Kada osoba s dioptrijom ne nosi naočale, oči i mozak moraju uložiti veći napor kako bi izoštrili sliku. To često dovodi do zamora očiju, glavobolja, peckanja, suhoće očiju i smanjene koncentracije, osobito pri čitanju ili radu na blizinu. Sama dioptrija zbog toga obično ne postaje „jača“, ali se simptomi nelagode pojačavaju”, upozorio je dr. Pleše zašto je važno slušati preporuke svog oftalmologa. 

Freepik

Situacija je drugačija kod djece jer se njihov vidni sustav još uvijek razvija, upozorio je. Ako vaše dijete ima neprepoznat ili nekorigiran problem i ne nosi naočale, može razviti slabovidnost.  U Hrvatskoj se, kako bi se ovaj problem sveo na minimum, provodi Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti, usmjeren na četverogodišnju djecu jer se vid razvija u ranoj dobi, a liječenje slabovidnosti je najuspješnije prije sedme godine. Poziv na preventivni pregled vida dobiva svako dijete, a djeca kod kojih se uoče problemi upućuju se na daljnju oftalmološku obradu.

Laseri nisu igračke: Dva dječaka trajno izgubila vid, djevojka zamalo oslijepila u disku

“Što se tiče nošenja „pogrešnih“ naočala, one u pravilu ne oštećuju trajno vid, ali mogu uzrokovati neugodne simptome. Neodgovarajuća dioptrija ili krivo podešene leće mogu izazvati zamućen vid, vrtoglavicu, mučninu, dvoslike i izražen zamor očiju. Ako se takve naočale nose dulje vrijeme, nelagoda se može pojačavati, ali trajno oštećenje vida kod odraslih osoba nije uobičajeno”, pojasnio je oftalmolog što se događa ako se nose naočale koje nam ne odgovaraju. 

Ono što je zanimljivo, svakako je to što neki ljudi primjećuju da im se vid pogoršao otkad nose naočale. Ustvari se ne radi o tome da je njihov vid lošiji, već je mozgu i očima potrebno određeno vrijeme da se prilagode jasnijoj slici koju naočale omogućuju. Ako ste dugo vremena živjeli s neispravnom dioptrijom, oštrija vam slika može djelovati previše intenzivno. Sada uočavate detalje koji su vam prije bili nevidljivi pa stoga imate osjećaj da vam je vid lošiji: “Ako naočale nisu savršeno podešene ili se nosi nova dioptrija, dolazi i do privremenog napora očiju, glavobolja ili zamora što dodatno pojačava subjektivni osjećaj lošijeg vida. Često je tu i psihološki efekt jer ljudi očekuju instant “supervid” i zbog toga mogu pogrešno procijeniti stanje svog vida. U stvarnosti, naočale ne slabe vid, a osjećaj pogoršanja obično nestaje nakon što se oči i mozak prilagode novoj vidnoj oštrini.”