Mnogi ljudi nesvjesno škripe ili stišću zube tijekom spavanja, a da to ni ne znaju. Najčešće ih na to upozori stomatolog tijekom pregleda ili partner koji primijeti zvukove noću. Riječ je o bruksizmu, poremećaju koji ima više mogućih uzroka i koji, ako se ne liječi, može ozbiljno oštetiti zube i narušiti kvalitetu sna.

Najčešći okidač je dugotrajni stres. Kad je tijelo pod konstantnim opterećenjem, može reagirati nesvjesnim grčenjem čeljusti, bilo tijekom dana, bilo u dubokoj fazi sna. Drugi čest uzrok je opstruktivna apneja, poremećaj disanja kod kojeg dolazi do kratkih prekida u protoku zraka. Neki pacijenti tada instinktivno stišću zube kako bi otvorili dišni put. U tim slučajevima pomažu posebne oralne udlage ili CPAP uređaji, prenosi G&S.

Bruksizam

Bruksizam se može pojaviti i zbog nepravilnog zagriza. Krivi položaj zubi, praznine nastale gubitkom zuba ili loše poravnanje čeljusti mogu potaknuti nesvjesno škripanje. U tim se situacijama problem često rješava sanacijom uzroka. Primjerice, nadoknadom izgubljenog zuba ili ortodontskom korekcijom.

Promjene na zubima povezane sa starenjem: Što je normalno, a kada se trebate zabrinuti

Dugotrajno škripanje ili stiskanje zuba nije bezazleno. S vremenom može dovesti do istrošenih i napuknutih zuba, pojačane osjetljivosti, oštećenja čeljusnog zgloba, glavobolja te kroničnog umora zbog loše kvalitete sna. Stručnjaci zato preporučuju jednostavne navike koje mogu ublažiti problem. Tehnike opuštanja, poput dubokog disanja, meditacije i lagane tjelovježbe, pomažu smanjiti napetost koja često pokreće bruksizam. Dobro je poboljšati higijenu spavanja, otići u krevet u isto vrijeme, izbjegavati ekrane prije spavanja i održavati mirnu, tamnu sobu. Kod bolne čeljusti mogu pomoći paracetamol ili ibuprofen te hladan oblog do 30 minuta. Važne su i redovite stomatološke kontrole. Istodobno, treba izbjegavati pušenje, prekomjeran alkohol, stimulativne droge te žvakaće gume i tvrdu hranu ako je čeljust osjetljiva. Te male promjene mogu značajno smanjiti noćno stiskanje zuba i njegove posljedice, piše NHS.

Freepik

Ako vam je stomatolog ili partner rekao da cvilite ili stišćete zube u snu, važno je reagirati na vrijeme. Stručna procjena može pomoći otkriti uzrok i spriječiti daljnja oštećenja.

Opstruktivna apneja

Opstruktivna apneja u snu najčešći je poremećaj disanja tijekom spavanja i nastaje kada se mišići grla tijekom noći pretjerano opuste, zbog čega dolazi do ponavljanog zatvaranja dišnog puta. Ti kratkotrajni prekidi disanja, takozvane apneje, mogu se događati i desecima puta tijekom jedne noći. Najprepoznatljiviji simptom je glasno, nepravilno hrkanje koje često prekida tišina, nakon čega slijedi buđenje uz gušenje ili hvatanje zraka. Osim noćnih smetnji, tijekom dana javljaju se izrazit umor, glavobolje, suha usta nakon buđenja, poteškoće s koncentracijom, razdražljivost te povišen krvni tlak. Mnogi ne shvaćaju da je apneja uzrok njihovih problema sve dok partner ne primijeti prekide disanja ili glasne epizode hrkanja.

Liječenje ovisi o težini poremećaja. Najčešće se koristi CPAP uređaj koji pozitivnim tlakom zraka održava dišni put otvorenim. U blažim slučajevima pomažu individualni zubni aparatići koji pomiču donju čeljust prema naprijed, a kod određenih osoba razmatraju se i kirurške metode, piše Mayo Clinic. Kod prekomjerne tjelesne težine, gubitak kilograma često značajno ublažava simptome. Važno je potražiti liječničku pomoć ako primijetite glasno hrkanje, gušenje u snu ili pretjeranu dnevnu pospanost, jer se neliječena apneja povezuje s ozbiljnim zdravstvenim rizicima.