Ospice su izuzetno zarazna virusna bolest koja može dovesti do ozbiljnih, a ponekad i smrtonosnih komplikacija. Iako se često pogrešno doživljavaju kao bezazlena dječja bolest s osipom, ospice mogu imati težak tijek, osobito kod male djece, trudnica i osoba oslabljenog imuniteta.

Prvi znakovi ospica najčešće se pojavljuju 7 do 14 dana nakon izlaganja virusu. Bolest u početku nalikuje jačoj respiratornoj infekciji, a tipični simptomi uključuju: visoku temperaturu, koja može narasti iznad 40 °C, kašalj, curenje nosa te crvene, suzne i nadražene oči. U ovoj fazi osoba je već vrlo zarazna, iako se osip još nije pojavio.

Kako vaše lice otkriva zdravstvene probleme?

Dva do tri dana nakon pojave početnih simptoma, kod dijela oboljelih pojavljuju se Koplikove pjege, sitne bijele točkice unutar usne šupljine. One su karakterističan, ali kratkotrajan znak ospica i često prethode pojavi osipa, piše CDC.

Osip kao prepoznatljiv simptom ospica

Osip se najčešće razvija 3 do 5 dana nakon početka bolesti. U pravilu počinje na licu i vlasištu, a zatim se širi prema vratu, trupu, rukama i nogama. Osip se sastoji od crvenih mrlja, ponekad s blago uzdignutim promjenama, koje se s vremenom mogu spajati. U trenutku izbijanja osipa temperatura često ponovno naglo raste i može doseći vrlo visoke vrijednosti.

Najčešće i teške komplikacije

Kod dijela oboljelih razvijaju se komplikacije, a neke od njih mogu biti vrlo ozbiljne:

• upala uha, koja se javlja kod otprilike svakog desetog djeteta
  
  
• proljev, koji se javlja kod manjeg broja oboljelih
  
  

Teške komplikacije uključuju:

• upalu pluća, najčešći uzrok smrtnog ishoda kod male djece
  
  
• encefalitis, odnosno upalu mozga, koja može dovesti do trajnih neuroloških posljedica
  
  
• smrt, najčešće zbog respiratornih ili neuroloških komplikacija
  
  

Freepik

Ospice su osobito rizične za djecu mlađu od pet godina, odrasle osobe starije od 20 godina, trudnice te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.

Vrlo rijetka, ali uvijek smrtonosna komplikacija ospica je subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE). Riječ je o progresivnoj bolesti središnjeg živčanog sustava koja se može razviti godinama nakon preboljene infekcije ospicama.

Cijepljenje kao jedina učinkovita zaštita

Ospice su iznimno zarazna i potencijalno ozbiljna bolest, no mogu se učinkovito spriječiti cijepljenjem. Dvije doze cjepiva protiv ospica osiguravaju doživotnu zaštitu kod gotovo 99 posto cijepljenih osoba.

Prije uvođenja masovnog cijepljenja ospice su uzrokovale velike epidemije svake dvije do tri godine, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od te je bolesti godišnje umiralo više od dva milijuna ljudi. Zahvaljujući sustavnom cijepljenju broj oboljelih i smrtnih ishoda drastično je smanjen, no virus i dalje cirkulira, a u pojedinim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, povremeno se bilježi porast oboljelih.

Ospice preplavile Ameriku: Kakva je situacija u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se cijepljenje protiv ospica provodi u sklopu obveznog programa cijepljenja. Prva doza MPR cjepiva daje se u drugoj godini života, između 12. i 15. mjeseca, dok se druga doza prima pri upisu u osnovnu školu. Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održavanje visoke procijepljenosti ključno je za sprječavanje širenja bolesti i pojavu epidemija.

Cjepivo protiv ospica smatra se sigurnim i visoko učinkovitim. Moguće nuspojave najčešće su blage i prolazne, poput povišene tjelesne temperature ili blagog osipa. Dvije primljene doze osiguravaju dugotrajnu i pouzdanu zaštitu od infekcije i ozbiljnih komplikacija bolesti. Stručnjaci ističu da je procijepljenost od najmanje 95 posto populacije nužna kako bi se spriječilo širenje virusa, zaštitile ranjive skupine i dugoročno eliminirale ospice iz društva.