Multipla skleroza (MS) je ozbiljna bolest koja najčešće zahvaća osobe mlađe životne dobi, a češće se javlja kod žena. Trenutačno u Hrvatskoj od ove bolesti pati oko 9000 osoba. Zbog svoje nepredvidljivosti i različitih simptoma naziva se i “bolest s tisuću lica”. Vrtoglavica, utrnulost ekstremiteta, pojačani umor, žarenje u tijelu, slabost i ukočenost mišića, nespretnost, problemi s hodanjem, problemi s vidom i razmišljanjem (konfuzija, ‘moždana magla’ ili problemi s pamćenjem) – sve su ovo simptomi MS-a.

Zbog toga što su simptomi ovako različiti, bolest se u početku vrlo lako previdi. Vrtoglavica i problemi s trnjenjem pripisuju se problemu s kralježnicom, a pojačani umor, primjerice, pojačanoj fizičkoj aktivnosti ili katkada depresiji.

Akademkinja Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol, Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice i voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva RH za neuroimunologiju, neurogenetiku govorila je više o ovoj teškoj bolesti u nastavku.

Rana dijagnoza može znatno usporiti tijek bolesti

Multipla skleroza bolest je koju karakterizira oštećenje mijelinske ovojnice tj. oštećenje mijelina nastaje zbog autoimunog napada. Imunološki sustav oboljele osobe zamijeni mijelin za “neprijatelja” i počne ga uništavati. T-limfociti i B-limfociti prelaze krvno-moždanu barijeru i pogrešno prepoznaju mijelin kao strano tkivo. Oni aktiviraju upalu i stvaraju antitijela koja dodatno pojačavaju napad. Aktivirane imunološke stanice (T-stanice, B-stanice, makrofagi, mikroglija) izravno oštećuju mijelin i oligodendrocite (stanice koje proizvode mijelin). To dovodi do demijelinizacije, gubitka izolacijskog sloja oko živčanih vlakana.

Bez mijelina živčani impulse postaju neusklađeni i putuju sporije što uzrokuje simptome MS-a kao što su slabost, trnci, problemi s vidom, ravnotežom ili govorom.

“Ako upala traje dugo, samotna živčana vlakna (aksoni) također stradaju. Ovo je glavni razlog progresivnog pogoršanja u kasnijim fazama MS-a. Mozak pokušava popraviti štetu aktiviranjem prekursora oligodendrocita, ali s vremenom remijelinizacija postaje sve slabija, a ožiljci (plakovi) se stvaraju u bijeloj i sivoj tvari. Zato MS ima valoviti tijek, ali i dugoročno progresivne elemente. Stoga je važno što ranije prepoznati, dijagnosticirati i započeti liječenje multiple skleroze”, pojašnjava Vanja Bašić Kes.

Trening za mozak: 5 jednostavnih vježbi koje jačaju koncentraciju i pamćenje

Rana dijagnoza je, kao i kod većine bolesti, ključna kako bi se simptomi držali pod kontrolom te kako bi se usporio tijek same bolesti. Ako se MS dijagnosticira na samim početcima velika je vjerojatnost da će se znatno poboljšati dugoročna prognoza.

Akademkinja Bašić Kes rekla je da su lijekovi koji modificiraju tijek bolesti (DMT – npr. glatiramer, ocrelizumab, cladribin, ofatumumab, natalizumab…) najučinkovitiji kada se uvedu što ranije jer tada smanjuju broj napada (relapsa), smanjuju formiranje novih lezija na MRI-u, smanjuju ukupno upalno opterećenje na mozak i kralježničnu moždinu. Pacijenti koji počnu terapiju rano imaju manje neuroloških oštećenja kroz godine.

Foto: SDMSH

Zanimljivo je primijetiti i da, prema studijama, pacijenti koji su svoje liječenje započeli u ranoj fazi zadržavali su bolju pokretljivost, rjeđe su razvijali kognitivna oštećenja te su sporije prelazili u sekundarno progresivni oblik MS-a. Kada se rezultate prebaci u stvarni život, oni pokazuju da početak liječenja u ranoj fazi može značiti i preko 10 godina dulje očuvane kvalitete života. Sve se to događa jer na početku bolesti živčani sustav ima snažniju sposobnost remijelinizacije, kompenzacije oštećenja, stvaranja novih neuronskih veza. Kasnije, kada aksoni i oligodendrociti počnu trajno propadati, mogućnost oporavka drastično pada. Upravo zbog toga, kada se osobi otkrije MS nužno je odmah joj dati osnovne informacije o bolesti te je uputiti da se učlani u MS udrugu u kojoj će pronaći podršku za svaki idući korak u borbi s multipla sklerozom.

Danas postoji velik broj imunomodulatornih terapija

“Danas postoji veliki izbor terapija; od klasičnih injekcijskih do vrlo moćnih infuzijskih i oralnih lijekova. Ne postoji „jedan lijek koji je najbolji za sve“. Izbor se temelji na kliničkom profilu pacijenta, riziku, preferencijama i dugoročnoj strategiji. Stručnjaci nastoje balansirati učinkovitost (koliko dobro lijek suzbija bolest) i sigurnost (nuspojave, rizici), te raditi u dogovoru s pacijentom. Trendovi u liječenju MS-a idu prema personaliziranoj i proaktivnoj terapiji. Što raniji i prilagođeni odabir terapije može dati najbolje ishode”, odgovara Vanja Bašić Kes na pitanje o trenutačnoj dostupnosti terapija.

Liječenje MS-a najkvalitetnije je kada je pristup multidisciplinaran i multimodalan. To znači da uključuje farmakološke i nefarmakološke metode, a i rehabilitacija zauzima veoma važno mjesto u tijeku liječenja. Mnogim pacijentima pomaže simptomatsko liječenje jer smanjuje razinu invalidnosti, poboljšava mobilnost, smanjuje bol, poboljšava san i raspoloženje te u konačnici povećava samostalnost koja dovodi do smanjenja straha od pogoršanja simptoma. Postoje studije prema kojima oboljeli tvrde da im pravilno simptomatsko liječenje omogućuje 30 do 60 posto lakše svakodnevno funkcioniranje.

Ovo su tri savjeta psihologa i mentalnog trenera kako se lakše nositi sa stresom

Stres također igra ulogu u liječenju MS-a. Iako on sam nije uzrok bolesti, njegova je uloga u pojačavanju trenutačnih simptoma velika. Također, stres povećava rizik od relapse i otežava oporavak pa upravljanje stresom nije samo dodatak, već neophodan dio terapije. “Programi za upravljanje stresom pokazali su obećavajuće rezultate: manje relapsa u godinama nakon primjene, manje depresije i anksioznosti, bolje kognitivne funkcije, bolje subjektivno zdravlje i više energije. Najučinkovitije metode su akupunktura, mindfulness i meditacija, kognitivno-bihevioralna terapija, planiranje rutine i granica, lagana fizička aktivnost (hodanje, joga, tai chi), kvalitetan san te psihološka podrška”, objašnjava sugovornica.

Predrasude i mitovi o MS-u

Vanja Bašić Kes podijelila je i česte zablude o bolesti s kojima se liječnici svakodnevno susreću:

Prvi mit je mišljenje da MS uvijek vodi u invalidnost. Međutim, uz moderne terapije većina ljudi zadržava samostalnost desetljećima.

MS je smrtonosna bolest. Činjenica je da bolest ne utječe značajno na životni vijek.

Stres uzrokuje MS. Stres može pogoršati simptome, ali ne uzrokuje bolest.

Vježbanje je opasno za MS. Istina je da prilagođeno vježbanje poboljšava snagu, ravnotežu i pomaže kod umora.

Ne možeš imati djecu ako imaš MS. Ustvari, većina osoba s MS-om može sasvim normalno zatrudnjeti i roditi.

MS je neizbježno progresivan. Mnogi oboljeli imaju stabilnu bolest godinama, pogotovo uz DMT terapije.

Prehrana ili suplementi mogu izliječiti MS. Dobra prehrana pomaže, ali ne zamjenjuje lijekove.

Svi imaju isti tijek bolesti. MS je izrazito individualan pa simptomi i progresija jako variraju od osobe do osobe.

Kako postići dugoročnu kvalitetu života s MS-om?

Dugoročna kvaliteta života kod osoba s multipla sklerozom postiže se uzimanjem propisane terapije, zdravim načinom života i kontinuiranom psihološkom podrškom. Na taj se način postiže stabilan i ispunjen život s usporavanjem progresije i smanjenjem simptoma bolesti.

Medicinski temelj svakako je terapija koja uključuje redovite kontrole kod neurologa (prilagodba terapije i praćenje simptoma), pridržavanje terapije DMT i praćenje drugih zdravstvenih čimbenika kao što su vitamin D, kardiovaskularni rizici i štitnjača (ovisno o terapiji). Stil života je potrebno prilagoditi bolesti, a to znači da je fizička aktivnost iznimno važna komponenta (kombinacija hodanja, plivanja, rastezanja is l. barem tri puta tjedno 20 do 45 minuta). Također, prehrana bi se trebala sastojati od puno voća, povrća, mahunarki i ribe, a prerađenu hranu, šećer i crveno meso preporučuje se izbjegavati. Redoviti ritam sna, upravljanje umorom i izbjegavanje cigareta također su važan dio zdravog načina života. Za kraj, ali ne manje važno, potrebno je imati psihološku podršku; stručnu, obiteljsku, grupnu i poznavati tehnike upravljanja stresom.

Uz medicinske činjenice i napredak u liječenju, iznimno je važno naglasiti i ulogu podrške koju oboljeli mogu dobiti izvan bolničkog sustava. U Hrvatskoj djeluje Savez društava multiple skleroze, krovna organizacija koja okuplja županijska društva i pruža kontinuiranu pomoć osobama s MS-om i njihovim obiteljima. Savez nudi psihosocijalnu podršku, savjetovanja, edukativne radionice, informacije o pravima, mogućnost razmjene iskustva, kao i besplatnu SOS MS liniju 0800 77 89 na kojoj se javljaju i neurolozi i pravnici.