ZDRAVLJE ŽENE

Perimenopauza nije tabu: Odgovori liječnika na 9 pitanja koja (možda) niste znali postaviti

freepik

freepik

Većina ljudi zna da menopauza donosi promjene koje mogu značajno utjecati na zdravlje i kvalitetu života. Međutim, manje je poznato da mnoge od tih promjena započinju prije same menopauze – tijekom prijelaznog razdoblja poznatog kao perimenopauza.

Dr. Debra L. Somers, specijalistica ginekologije i porodništva, svojim pacijenticama uvijek naglašava važnost razumijevanja perimenopauze i dostupne podrške. U nastavku donosimo odgovore na devet najčešćih pitanja koje ona čuje od svojih pacijentica.

1. Što je perimenopauza i kako se razlikuje od menopauze?

Riječ perimenopauza znači "oko menopauze" i odnosi se na razdoblje koje prethodi menopauzi. Počinje kada jajnici počnu proizvoditi manje hormona – estrogena i progesterona.

Menopauza označava vrlo specifičan trenutak u životu žene – kada nema menstruacije punih 12 mjeseci. Razdoblje nakon toga naziva se postmenopauza i predstavlja posljednju fazu menopauzalnog prijelaza.

2. Kada počinje perimenopauza?

Najčešće počinje u srednjim do kasnim četrdesetima, ali može započeti i ranije – već u tridesetima. Kod nekih žena može započeti i kasnije, primjerice u pedesetima.

3. Koliko dugo traje?

Prijelaz iz perimenopauze u menopauzu obično traje između dvije i osam godina, a prosjek je oko četiri godine. No, ovo razdoblje je vrlo individualno – kod nekih traje samo godinu dana, dok kod drugih može trajati i dulje.

30 simptoma perimenopauze - neki od njih će vas iznenaditi!

4. Koji su rani znakovi perimenopauze?

Jedan od prvih znakova su neredovite menstruacije – mogu postati kraće ili duže, obilnije ili blaže, ili potpuno izostati na nekoliko mjeseci, pa se opet pojaviti.

Mogu se javiti i:

  • Valunzi – iznenadni osjećaji vrućine, crvenilo kože, osobito lica i gornjeg dijela tijela. Ako se javljaju noću, nazivaju se noćni valunzi i mogu ometati san.
  • Promjene raspoloženja, poput razdražljivosti ili depresije.
  • Suhoća rodnice, što može uzrokovati nelagodu ili bol tijekom odnosa.
  • Smanjen libido.
  • Poteškoće sa spavanjem (nesanica).
  • "Magla u glavi" – poteškoće s koncentracijom i pamćenjem.
  • Kod nekih žena, jedini simptom mogu biti neredovite menstruacije.

5. Može li se zatrudnjeti tijekom perimenopauze?

Da. Iako menstruacija može izostajati, ovulacija je i dalje moguća. Trudnoća je moguća sve dok žena nije ušla u menopauzu, odnosno dok nije prošla 12 mjeseci bez menstruacije. Do tada je važno koristiti kontracepciju ako se ne planira trudnoća.

6. Kako perimenopauza utječe na zdravlje?

Smanjenje razine estrogena može povećati rizik od određenih zdravstvenih stanja. Primjerice, može doći do gubitka gustoće kostiju, što povećava rizik od osteoporoze. Preporučuje se unos dovoljne količine kalcija i vitamina D te redovita tjelovježba, osobito aktivnosti koje opterećuju kosti, poput hodanja ili treninga snage.

Također raste rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Srce se može zaštititi zdravom prehranom – s puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i manje zasićenih masti.

7. Hoću li se udebljati tijekom perimenopauze?

Zbog hormonalnih promjena i usporavanja metabolizma, može doći do povećanja tjelesne mase. No, to nije neizbježno. Uravnotežena prehrana i redovita fizička aktivnost mogu pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine.

8. Može li perimenopauza utjecati na raspoloženje i razmišljanje?

Da, mnoge žene tijekom perimenopauze primjećuju promjene raspoloženja, poput češće razdražljivosti ili tuge. Mogu se javiti i problemi s koncentracijom i pamćenjem, što se često naziva "moždana magla".

Magnezij u menopauzi: Zašto je toliko važan i kako osigurati dovoljan unos

Ako su emocionalne promjene izražene, važno je razgovarati s liječnikom.

9. Kako si mogu olakšati simptome poput valunga?

Različiti pristupi mogu ublažiti simptome perimenopauze:

  • Promjene načina života. Nošenje lagane odjeće u slojevima, korištenje prijenosnih ventilatora, redovita tjelovježba koja poboljšava san, raspoloženje i energiju.
  • Lijekovi. Hormonska terapija (tablete, flasteri, kreme) može pomoći kod valunga i suhoće rodnice. Niskodozirane kontracepcijske pilule mogu stabilizirati hormone, a antidepresivi ponekad pomažu kod valunga, anksioznosti ili depresije.

O svim terapijama treba razgovarati s ginekologom te zajedno donijeti najbolju odluku u skladu sa simptomima i općim zdravljem.

Ako imate pitanja o perimenopauzi, obratite se svom liječniku. Niste sami u ovom prijelaznom razdoblju – podrška postoji, a pravovremena informacija je prvi korak prema boljem zdravlju i kvaliteti života.

Ana A. 


Podijeli: Facebook Twiter