Menstruacija i (peri)menopauza prirodan su dio života žena, no o njihovom utjecaju na svakodnevno funkcioniranje, osobito na radnom mjestu, još uvijek se često govori “iza zatvorenih vrata”. Koliko je teško odraditi radni dan uz snažne menstrualne bolove? Kako se nositi s umorom, poteškoćama s koncentracijom i drugim simptomima menopauze? I imaju li sve žene jednake mogućnosti prilagodbe radnih uvjeta kada im zdravstvene tegobe otežavaju obavljanje posla?

Upravo su to bile neke od tema neformalnog susreta s novinarkama koji su 22. listopada organizirali CESI i pstaboo u sklopu kampanje #tosunormalnestvari. Razgovor su vodile Anamarija Tkalčec iz CESI-ja i Petra Salarić iz pstabooa, a cilj susreta bio je otvoriti prostor za teme koje su, unatoč tome što se tiču velikog broja žena, još uvijek često praćene šutnjom, nerazumijevanjem i stigmatizacijom.

Plaćeni menstrualni dopust stigao u Crnu Goru. Koliko je Hrvatska spremna na takvu mjeru?

Tijekom razgovora sudionice su se osvrnule na iskustva i poteškoće s kojima se žene susreću na radnom mjestu, a o kojima saznaju kroz vlastiti rad, razgovore s drugim ženama i svakodnevne situacije. Govorilo se o izrazito bolnim menstruacijama, iscrpljenosti i simptomima (peri)menopauze, ali i o tome koliko je ženama u takvim okolnostima teško ispunjavati poslovne obveze. 

Svaka druga ispitanica na poslu nema mjere podrške za reproduktivno zdravlje 

Koliko menstruacija i (peri)menopauza utječu na radni život žena, pokazalo je prvo hrvatsko istraživanje na ovu temu, koje su organizacije CESI i pstaboo provele od prosinca 2024. do ožujka 2025. godine. U njemu su sudjelovale 632 žene u dobi od 18 do 59 godina, a rezultati su otkrili da 76,6 posto ispitanica smatra kako je reproduktivno zdravlje žena i dalje tabu tema, dok 73,1 posto vjeruje da takva stigmatizacija negativno utječe na mentalno zdravlje.

Foto: Redakcija

Posebno zabrinjava podatak da je 67,2 posto ispitanica radilo čak i kada se zbog menstrualnih simptoma nisu osjećale sposobnima za rad, dok je njih 79,1 posto navelo da tijekom menstruacije osjeća izražen umor koji utječe na obavljanje posla. Istodobno, 50,2 posto sudionica istaknulo je da na njihovim radnim mjestima ne postoje mjere podrške za reproduktivno zdravlje, a manje od petine razgovaralo je s nadređenima o poteškoćama i potrebama povezanima s reproduktivnim zdravljem. Riječ je o rezultatima ankete među sudionicama istraživanja, a ne o reprezentativnom prikazu svih zaposlenih žena u Hrvatskoj.

Foto: Redakcija

Upravo su ti rezultati bili jedan od poticaja za pokretanje kampanje #tosunormalnestvari, kojom CESI i pstaboo nastoje otvoriti prostor za razgovor o zdravstvenim tegobama koje žene često prešućuju, osobito u poslovnom okruženju. U sklopu inicijative izrađeni su i preporuke za javne politike te vodič za poslodavce s prijedlozima prilagodbe radnih uvjeta, od fleksibilnijeg radnog vremena i dodatnih pauza do zaštite privatnosti zaposlenica.

Zašto je važno o ovim temama razgovarati u javnosti?

Anamarija Tkalčec iz CESI-ja tijekom susreta posebno je istaknula važnost suradnje s medijima kako bi informacije o menstruaciji, (peri)menopauzi i njihovom utjecaju na radni život doprle do što većeg broja žena. Naglasila je da je potrebno otvoriti prostor za teme o kojima se još uvijek nedovoljno govori, ali i upoznati javnost s mogućnostima podrške za koje mnoge žene možda ni ne znaju.

„Važno nam je razgovarati s medijima i čuti što je novinarkama potrebno kako bi kvalitetnije pratile ove teme. Želimo da se o menstruaciji i menopauzi više govori, da se javnost senzibilizira i da informacije dopru do žena koje možda nisu ni svjesne kakva im je podrška potrebna ili koje mogućnosti postoje”, poručila je Anamarija Tkalčec.

Jedno od pitanja koje se otvorilo tijekom razgovora odnosilo se na menstrualni dopust i mogućnost njegove primjene u različitim zanimanjima. Anamarija Tkalčec se pritom osvrnula na iskustva učiteljica koje su sudjelovale u istraživanju, a koje su upozorile da bi takvu mjeru u njihovom slučaju bilo teško provesti jer ih, u slučaju redovitih izostanaka, često nema tko zamijeniti. Time se otvorilo i šire pitanje kako osigurati podršku ženama koje zbog prirode svojeg posla ne mogu raditi od kuće ili fleksibilno prilagođavati radno vrijeme.

Foto: Redakcija

Upravo zato, istaknuto je tijekom susreta, ne postoji jedno rješenje koje odgovara svim ženama. Potrebno je razgovarati o različitim oblicima prilagodbe radnih uvjeta, ali i osigurati da zdravstvene potrebe zaposlenica ne budu razlog za stigmatizaciju ili nepovoljniji položaj na poslu.