Tvrdnja da 'svaka škola ima svog dilera' zazvonila je prije koji dan u javnosti i među roditeljima, izazivajući opravdanu zabrinutost, unatoč stručnim tvrdnjama da nema sustavnih dokaza o distribuciji u školama. Istraživanja potvrđuju da se Hrvatska nalazi iznad europskog prosjeka po konzumaciji sredstava ovisnosti među mladima u dobi od 15 do 16 godina, a stručnjaci su suočeni s porastom višestruke uporabe droga i alkohola.

Posebno zabrinjava trend izjednačavanja obrazaca ponašanja, gdje djevojke sve češće piju i opijaju se od mladića. O spomenutim izazovima, drugim pitanjima i mogućim rješenjima razgovarali smo sa Željkom Petkovićem, pomoćnikom ravnatelja za ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumaciji alkohola, cigareta i droga među mladima, što pokazuje takva statistika? Jesmo li zakazali kao društvo ili su mladi jednostavno skloniji eksperimentiranju?

Riječ je o rezultatima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2024. godine (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs – ESPAD). Istraživanje se provodi više od trideset godina i obuhvaća mlade od 15 do 16 godina starosti. Hrvatska zadnjih nekoliko valova istraživanja ima kontinuirani rast, ali zadnji val je pokazao pad u konzumaciji svih tih sredstava. Iako su smanjeni trendovi rasta, oni su još uvijek iznad prosjeka. To pokazuje da aktivnosti koje radimo mogu biti još bolje i da ima mjesta za napredak.

Zabrinjavajući trendovi u zaštiti mentalnog zdravlja mladih u Zagrebu

Bitno je shvatiti da su ovisnosti problem cijeloga društva, ne samo zdravstva i školstva, nego i obitelji i šire zajednice. Ne možemo istovremeno razvijati blagonakloni stav prema uporabi droga ili prema kockanju kroz reklamiranje preko medija i očekivati dobru situaciju. Temeljni pristup treba biti smanjenje dostupnosti što je u skladu sa onim što se zagovara i zadnjom  nacionalnom strategijom koja je stupila na snagu prije dvije godine

Mladima su lako dostupne cigarete. Zakonski okvir je da ih ne smiju imati, a zapravo se slabo provodi. Gdje se griješi?

U spomenutom istraživanju su mlade pitali o dostupnosti cigareta. Kažu da su lako dostupne. Trendovi se mijenjaju, sve više se koriste e-cigarete, uključujući i vaping uređaje dok upotreba klasičnih cigareta opada.

E-cigarete su napravile pravi bum na tržištu i dovele do povećanja konzumacije među mladima. Statistike pokazuju da u Hrvatskoj 12 posto ljudi konzumira cigarete, ali među osobama do 24 godine taj postotak raste na 20.

Zabrinjavajući je podatak da je Hrvatska među zemljama s najviše mladih pušača u Europi. Upravo ste rekli da mladi više puše od prosjeka. Gdje se sustav lomi — u provedbi zakona, edukaciji ili obiteljskom nadzoru?

Moramo biti svjesni da bez integrirane politike prema ovisnostima nema uspjeha. Paralelno se treba raditi na smanjenju dostupnosti i na osiguranje provedbe učinkovitih programa prevencije. Isto tako, nužno je poštivanje dobnih granica i regulative kod kupovine duhanskih proizvoda Kad razgovarate s mladima, kažu da svi puše ili piju, da se svi drogiraju, što nije istina.

freepik

Četiri od pet osoba ne puši! Generalno, pušenje se u zadnjih 30 godina smanjuje, ali dolaze novi izazovi poput e-cigareta. Iznimno je važna i dobra kontrola u samim ugostiteljskim objektima. Ako nema izvjesne sankcije, većina ljudi se ne drži propisa.

Kad je zakonodavac uporan oko provedbe, onda se u konačnici uspije nametnuti rješenje.

Naš cilj je stvoriti mrežu koja može pomoći bez obzira na vrstu ovisnosti bilo gdje u Hrvatskoj. Ne samo o okviru zdravstvenog sustava već i kroz aktivnosti udrugama, klubovima liječenih alkoholičara i liječenih kockara.

Konzumacije droga općenito raste, a i raste uporaba e-cigareta i alkoholnih pića među tinejdžerima. Kako objašnjavate taj trend?

U zadnjih 10 godina potražnja za drogama u svijetu rasla je 20 posto. Unatoč zabrani, svi smo upoznati sa situacijom u Sjedinjenim Američkim Državama - 100 tisuća mrtvih od fentanila, a potražnja i dalje raste. Nešto slično događa se i s alkoholom.

Na proslavama i druženjima normalno je konzumirati alkohol, ili pratiti sportske događaje uz pivo.

Mnogi se pitaju treba li reklamirati pivo, je li to zaista prehrambeni proizvod ili alkoholno piće?

Mi kao društvo moramo odlučiti što hoćemo. Proizvodimo vino u Hrvatskoj, ali to ne znači da trebamo poticati pijenje alkohola. Imamo tradiciju konzumiranja alkohola i ako se ne poduzmu mjere za smanjenje dostupnosti i podignemo cijene, nećemo imati rezultate u suzbijanju ovisnosti. Treba voditi računa i o fenomenu domaće proizvodnje alkohola. U nekim mjestima svaka kuća proizvodi određenu količinu alkohola, što uzrokuje probleme s kroničnim alkoholizmom.

freepik

U ESPAD istraživanju se navodi da djevojke češće piju i opijaju se od mladića. Koliko je taj pomak u obrascima ponašanja zabrinjavajući i što stoji iza njega?

U posljednjih 10-20 godina društvo se mijenja. Žene i djevojke imaju ravnopravniju poziciju u društvu nego ranije.

Također, u posljednjih 20-30 godina djevojke se po ponašanju izjednačuju s mladićima. Postoji i faktor industrije koja razvija alkoholna pića i određene duhanske proizvode isključivo za djevojke.

Broj hospitalizacija zbog trovanja narkoticima i alkoholom porastao je u 2024. Je li riječ o slučajnim oscilacijama ili o stvarnom pogoršanju stanja?

Što se tiče alkohola, stvari su puno jednostavnije. Imate iskustvo od više od pola stoljeća gdje su prisutna trovanja alkoholom u bolničkom sustavu. Liječnici prepoznaju trovanja i alkohol se lakše prati. Potrebno je uspostaviti protokole kako postupati s maloljetnicima nakon trovanja alkoholom. Da li se upućuju u centar ili službu na razgovore? Je li to smo pojedinačan ispad? Treba li savjet?

Zašto mladi u istočnoj Europi sve češće umiru od uzroka koji se mogu spriječiti?

Kod zloupotrebe droga želimo razviti sustav prepoznavanja trovanja identificirati koliko ima takvih slučajeva. Mnogo je zahtjevnije prepoznati trovanje drogama od trovanja alkoholom. Osoba u bolnici često skrivaju da su konzumirali droge. Liječnici na hitnom prijemu i liječnici ih stabiliziraju, ali pravi razlog zašto je došao često ne bude uveden u dokumentaciju.

Pokušat ćemo smanjiti ovaj problem  kroz pilot projekt koji smo pokrenuli u suradnji sa nekoliko zagrebačkih bolnica. Tražimo odgovore na pitanje koliki je obim trovanja? Zanima nas koje supstance imamo na tržištu i koje su opasne.

Liječnici uopće nemaju testove u bolnicama za neke droge koje se već nalaze u optjecaju u Hrvatskoj.

Europa je to shvatila i prije dvije godine formirala Agenciju Europske unije za droge Cijeli postulat je predviđanje budućih događaja vezanih uz droge, a da bismo uspjeli, razvijamo određene forenzičke i laboratorijske kapacitete. Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo rade na razvoju laboratorija za brzu detekciju droga.

Razvijamo kapacitete za analizu krvi i urina kako bismo pratili tržišnu ponudu droge. Trenutačno u Europi ima preko 1000 novih psihoaktivnih tvari, od kojih se 160 pojavilo u Hrvatskoj, ali ih je teško detektirati iz bioloških uzoraka. Da ljudi žele reći što su uzeli bilo bi i lakše i pomoći.

Ozempic mijenja način na koji tijelo reagira na alkohol

Možda strahuju da će biti prijavljeni policiji.

Ne, nema potrebe za prijavom. Posjedovanje je prekršaj, a konzumacija  droga nije zakonski zabranjena , ali stvara štete zdravlju.

Stručnjaci upozoravaju da „svaka škola ima svog dilera“, a HZJZ tvrdi da nema sustavnih dokaza o distribuciji droga u školama. Kako izgleda stvarna slika na terenu?

Prosječna dob uzimanja droge je 16 godina, ali imate djecu koja su smanjila tu dob i počeli su s konzumacijom sredstava ovisnosti s 12, 13, 14 godina.

Događa se da dijete od 16, 17 godina morate hospitalizirati i pomoći mu. I to nije povremeni konzument, nego osoba koja konzumira sve. Danas je najveći problem liječenja ta višestruka uporaba, kombinacija različitih droga. Dizalice, spuštalice, uporaba različitih sredstava ovisnosti istovremeno. U 70 posto slučajeva ljudi koji konzumiraju kokain istovremeno i piju alkohol. To kod određenog broja ljudi može izazvati zdravstvene probleme.

Činjenica je da je ponuda droga sve veća i raznovrsnija. Važno je upozoriti i educirati mlade osobe, ali i raditi na zaštitnim i rizčnim čimbencima.

freepik

Spominjete da su zastarjeli jednokratni, informativni pristupi prevenciji. Što konkretno mijenjate? Što donosi program „Imam stav“ koji se pokazao uspješnim?

Prevencija kao znanost je ključna. Ključno je upoznati  donositelje odluka i provoditelje preventivnih programa s europskim kurikulumom i standardima kvalitete.

Uvedeni su minimalni standardi za preventivne školske projekte.

Pri HZJZ vodi se baza projekata, a djeluje i stručna radna skupina za procjenu i certifikaciju projekata u skladu sa EU standardima  Za sada imamo 10-11 projekata u skladu sa standardima i certifikatomPreventivni projekti nisu samo usmjereni na učenike, nego obuhvaćaju i roditelje. Radi se o integriranom pristupu. Nije za svaku dob dobar isti način i identičan projekt. Primjer takvog programa je „Imam stav“ koji se provodi

kroz šeste razrede osnovnih škola, a koji je evaluiran i pokazuje uspješne rezultate. Često zaboravljamo da projekt može biti dobro osmišljen, ali ako se ne provodi adekvatno, neće polučiti rezultate.

Kad dijagnozu postavlja internet: Liječnica upozorava na opasnosti "dr. Googlea"

Nužno je stvoriti nacionalne standarde kvalitete prevencije za sve sustave. Ako jedan sustav radi dobro, a drugi loše, niste napravili ništa. Stvaramo bazu kako bismo podigli kvalitetu preventivnih programa da budu učinkoviti, jer su stvari kod svih ovisnosti vrlo identične, što se tiče rizičnih i zaštitnih čimbenika.

Kad govorimo o najavljenim nacionalnim standardima prevencije ovisnosti. Hoće li to značiti i novi, obvezni okvir za škole i lokalne zajednice — ili samo preporuke bez stvarne provedbene težine?

Nacionalni standardi prevencije zamišljeni su kao skup preporuka kojih bi se svi sustavi u okviru kojih se provode preventivne aktivnosti trebali pridržavati. Ključnu ulogu, kada govorimo o odgojno obrazovnom sustava imaju Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti,  obrazovanja i mladih Školama treba dati  izbor koji je kvalitetan. Svaki projekt ima svoju vrijednost, ali ne mora biti dobar za svaku sredinu. Neke sredine imaju više problema s drogama, druge s alkoholom tako da im ne odgovaraju isti prevencijski programi. Neka vide što im je interesantnije, primjerenije i bolje za zajednicu.

U nekim zajednicama roditelji su zainteresiraniji za sudjelovanje u projektu, a u nekima nisu. Problem je da djeca s problemima često imaju nezainteresirane roditelje. Neki roditelji olako shvaćaju problem, govore: “Ja sam u njegovim godinama pio i pušio marihuanu”, što je loše. To nije poruka da se djetetu pomogne.

Imate li možda neku poruku za kraj razgovora?

Treba naglasiti da moramo shvatiti da problem ovisnosti neće nestati. Pokušavamo razviti najbolje načine za prevenciju, a ako ne možemo spriječiti, trebamo pokušati odgoditi početak uzimanja. Nije isto kad počinjete s 13 ili 18 godina.

Zadatak zdravstvenog sustava je razviti adekvatnu pomoć. Ako postoje problemi sa stimulansima, pomoć treba biti za te stimulanse. Ako postoje problemi s kockom, treba razviti modele da se tim ljudima pomogne. Zajednički razmisliti o politikama, te promijeniti regulativu ako treba. Samo zajedničkim pristupom možemo nešto napraviti.