Ljeto, vrućina, sparan dan – i ona dobro poznata potreba za gutljajem nečeg osvježavajućeg. Ruka instinktivno poseže za limenkom omiljenog gaziranog napitka, možda dijetalnog jer „nema šećera“, ili onog klasičnog, punog mjehurića i slatkog okusa koji donosi brzu dozu energije. Takav izbor većini djeluje bezopasno, gotovo svakodnevno. No, nova istraživanja pokazuju da i „light“ i obične verzije ovih napitaka mogu biti daleko štetnije nego što mislimo.

Znanstvenici upozoravaju da i jedno dijetalno piće dnevno može povećati rizik od nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD) za čak 60%, dok redoviti zaslađeni napitci povećavaju rizik za oko 50%, piše CNN. Ovi rezultati dodatno otvaraju pitanje: što zapravo pijemo kada biramo „zdraviju“ opciju bez šećera? Kakvu cijenu naše tijelo plaća za taj osjećaj bez grižnje savjesti?

Što je bezalkoholna masna bolest jetre?

Bezalkoholna masna bolest jetre, poznata i pod novim nazivom steatozna bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom (MASLD), nastaje kada se masnoća nakuplja u jetri osoba koje ne konzumiraju alkohol. Oštećenja su slična onima koja se javljaju kod kroničnih alkoholičara, a mogu dovesti do ciroze i raka jetre.

Procjenjuje se da danas gotovo 40% stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama boluje od ovog stanja, a broj oboljelih porastao je za 50% u posljednjih trideset godina.

Čimbenici rizika za nastanak raka jetre: Znakovi i simptomi koje ne smijete ignorirati

Dijetalna pića nisu bezopasna

Autorica istraživanja Lihe Liu sa Sveučilišta Soochow u Kini ističe da se dijetalna pića često pogrešno doživljavaju kao zdravija alternativa. „Naši rezultati pokazuju da su napitci bez šećera ili s niskim udjelom šećera također povezani s većim rizikom od MASLD-a, čak i kada se konzumiraju u malim količinama, primjerice jedna limenka dnevno“, navodi Liu.

Istraživanje, predstavljeno na Europskom tjednu gastroenterologije u Berlinu, pokazalo je i da su dijetalni napitci povezani s većim rizikom smrtnosti od bolesti jetre. Ovi rezultati, prema Liu, dovode u pitanje uvriježeno mišljenje da su takva pića bezopasna i potiču raspravu o njihovoj ulozi u prehrani.

Istraživanje je pratilo gotovo 124 tisuće sudionika u sklopu britanske Biobank studije, tijekom deset godina. Analizirane su vrste i količine napitaka koje su ispitanici unosili, a rezultati su pokazali jasnu povezanost između zaslađenih i dijetalnih pića te povećanog rizika od bolesti jetre.

Zanimljivo, osobe koje su umjesto takvih napitaka počele piti vodu smanjile su rizik za gotovo 13% kod zaslađenih pića i više od 15% kod dijetalnih. Međutim, zamjena jedne vrste gaziranog napitka drugom nije imala pozitivan učinak – jedino je voda pokazala zaštitni učinak.

Kako pića utječu na jetru?

Zaslađeni napitci s visokim udjelom šećera uzrokuju nagle skokove razine glukoze i inzulina u krvi, što potiče debljanje i nakupljanje masnoće u jetri. Dijetalni napitci, iako niskokalorični, mogu negativno utjecati na jetru na druge načine; mijenjaju sastav crijevne mikroflore, narušavaju osjećaj sitosti, povećavaju želju za slatkom hranom i mogu stimulirati lučenje inzulina.

Za razliku od njih, voda hidrira organizam bez utjecaja na metabolizam, pomaže u održavanju osjećaja sitosti i podržava zdrave metaboličke funkcije. Upravo zato, istraživači naglašavaju da je voda i dalje najzdraviji izbor.

Iako ovo istraživanje nije provedeno u Hrvatskoj, trendovi konzumacije gaziranih i dijetalnih pića slični su onima u svijetu. Sve više ljudi poseže za „light“ i „zero“ verzijama, misleći da čine zdraviji izbor. No, ako su zaključci ove studije točni, i te varijante mogu dugoročno štetiti zdravlju jetre.

Stručnjaci savjetuju umjerenost i veću konzumaciju vode, biljnih čajeva i nezaslađenih napitaka. Prevencija bolesti jetre, naglašavaju, počinje svakodnevnim odlukama, a izbor pića jedna je od ključnih.

Masna jetra: Koji simptomi bolest otkrivaju i kojim se pretragama ona dokazuje?