Shutterstock
Tjelesna aktivnost nije važna samo za fizičko zdravlje; ona naime ima i iznimno snažan učinak na naše mentalno stanje. Sve više znanstvenih istraživanja potvrđuje da redovita fizička aktivnost može znatno ublažiti simptome depresije i anksioznosti, ali i pridonijeti boljem općem stanju. No ne zaboravite da vježbanje jest izvanredna potpora, ali ne smije i ne može zamijeniti profesionalnu psihološku pomoć.
Kretanje potiče izlučivanje endorfina, takozvanih hormona sreće, koji popravljaju raspoloženje, smanjuju stres i pomažu vam da se osjećate povezani i sa svojim tijelom ali i s okolinom.
Zvuči obećavajuće, zar ne? No kad se suočavate s depresijom ili tjeskobom, vježbanje često izgleda kao nešto što bi vam zadnje palo na pamet. I to je u redu. No zapamtite da u takvim trenucima čak i najmanji pokret, poput kraće šetnje ili nekoliko laganih vježbi kod kuće, može značiti prvi korak prema promjeni.
Nisu vam potrebni skupi treninzi; dovoljna je i svakodnevna fizička aktivnost. Strukturirani treninzi su korisni, bez rasprave. No svaka tjelesna aktivnost poput šetnje, vrtlarenja pa čak i običnog pranja automobila, ima pozitivan učinak. Bitno je kretati se i smanjiti vrijeme provedeno u sjedećem položaju.
Izađite na zrak! Vrtlarenje poboljšava zdravlje, smanjuje stres i troši kalorije
Prema smjernicama američkog Ministarstva zdravstva, bit će vam dovoljno 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno ili 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti tjedno. Važno je da ne morate sve odraditi odjednom. Čak i 10 do 15 minuta nekoliko puta dnevno može imati iznenađujuće pozitivan učinak.
Početak je uvijek najteži, pogotovo kad je riječ o uvođenju novih navika. No lakše je kad izaberete nešto što vas uistinu veseli.
To može biti šetnja po kvartu, rad u vrtu, vožnja bicikla ili ples uz omiljenu glazbu. Ključ je u tome da uživate u pokretu.
Kad pronađete što vam odgovara, postavite si realne ciljeve. Ne morate odmah trčati maraton; dovoljno je da započnete s nekoliko minuta dnevno i postupno povećavate.
Važno je i da imate nekoga s kim možete razgovarati o svom planu; liječnik, fizioterapeut ili blizak prijatelj može vam pomoći da ostanete motivirani. Još je bolje ako pronađete društvo za vježbanje jer zajednički treninzi mogu biti izvor podrške, ali i dobre zabave. I zapamtite: nema savršenstva.
Svi mi preskočimo koji dan no važno je da ne odustanete. Umjesto krivnje, odaberite biti prijatelj sami sebi. Svaki korak koji napravite je vrijedan.
Vježbanje je izvanredan alat, ali ni u kom slučaju ne može zamijeniti profesionalnu psihološku pomoć. Ako osjećate intenzivne simptome depresije ili anksioznosti, jedini ispravan put je konzultirati se s liječnikom ili psihologom. Tjelesna aktivnost najbolje djeluje kao dio cjelovitog terapijskog pristupa koji uključuje psihoterapiju i, po potrebi, lijekove.
Lagana šetnja, veliki učinak: Evo zašto biste trebali hodati svaki dan
Dakle, redovita tjelesna aktivnost može biti vaš dobar saveznik u borbi protiv depresije i anksioznosti. Ne samo da oslobađa endorfine i podiže raspoloženje, već također doprinosi osjećaju kontrole, poboljšava san, smanjuje stres i jača psihološku otpornost. Ključno je pronaći aktivnost koja vas veseli i uklopiti je u svakodnevni raspored, uz redovitu liječničku potporu.
Dijana K.M.