O mentalnim poremećajima, pa tako i depresiji koja je u posljednje vrijeme sve zastupljeniji problem i u Hrvatskoj, sve se više govori. Radi se o stanju koje karakteriziraju dugotrajna tuga, gubitak interesa za aktivnosti, poremećaji spavanja i apetita, umor te problemi s koncentracijom. O tome što zdravstveni sustav može učiniti kako bi pomogao oboljelima razgovarali smo s prof.dr.sc. Danijelom Štimac Grbić, spec. javnozdravstvene medicine i voditeljicom Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te s Karmen Korda Orlović, mag.paed.soc., univ.spec. i voditeljicom Odsjeka za prevenciju i unapređenje mentalnog zdravlja u Službi za mentalno zdravlje.

U studenom 2022. usvojen je Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine. Dokument predstavlja važan korak prema unapređenju mentalnog zdravlja populacije. Za ciljeve ima unapređenje mentalnog zdravlja cjelokupne populacije, reorganizaciju i reorijentaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja te intersektorsku i multidisciplinarnu suradnju uz angažman korisnika (stručnjaci po iskustvu) u kreiranju i provedbi intervencija.

"Zabrane ne pomažu": Što stvarno pogoduje mentalnom zdravlju djece u online dobu

“Aktivnosti poput unapređenja mentalnozdravstvene pismenosti, povećanje razine svijesti o važnosti brige za vlastito mentalno zdravlje i redukcija stigme povezane s teškoćama mentalnog zdravlja predstavljaju svojevrsnu bazu dobrog mentalnog zdravlja populacije, a samim time i za smanjenje tereta depresije. Potom valja naglasiti nužnost prevencije mentalnih poremećaja”, objašnjavaju sugovornice i nastavljaju: “U praksi postoje brojni znanstveno utemeljeni i evaluirani preventivni programi usmjereni različitim ciljnim skupinama, od djece i mladih pa sve do osoba starije životne dobi, uključujući, naravno i programe za ranjive skupine.”

Freepik

Ono što se nikako ne smije zanemariti jest rano prepoznavanje mentalnih poremećaja te osiguravanje dostupne i kvalitetne pomoći svima koji se suoče s teškoćama mentalnog zdravlja. Poseban naglasak stavlja se na dostupnost pomoći i podrške u zajednici, a s ciljem smanjenja institucionalizacije u slučajevima u kojima ona nije potrebna.

Depresiju je potrebno liječiti holističkim pristupom

Poznato je da depresija povećava rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Štimac Grbić i Korda Orlović spomenule su definiciju Svjetske zdravstvene organizacije koja kaže da je zdravlje stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. Ovdje se, dakako, misli na fizičko, ali i mentalno zdravlje. Holistički pristup pojedincu nešto je što bi se trebalo njegovati u liječenju svih tegoba. Radi se o pristupu koji u svoje središte stavlja osobu, a ne njezinu dijagnozu.

Da bi liječenje bilo što uspješnije za osobe koje pate od mentalnih poremećaja, trebalo bi sustavno pratiti i tjelesno zdravlje kako bi se rizik od spomenutih bolesti sveo na minimum. Dio pravilnog pristupa je i posvećivanje pažnje promicanju zdravog životnog stila koji obuhvaća tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu. Također, sustav treba poticati i osnaživanje pacijenta jer informirani pacijent lakše razumije vezu između načina života, stresa, tjelesnog i mentalnog zdravlja te je motiviraniji za aktivno sudjelovanje u liječenju.

U Hrvatskoj djeluju službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Iz HZJZ-a su nedavno proveli istraživanje čiji su rezultati pokazali da čak preko 80 posto osoba hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja bude hospitalizirano putem hitnog bolničkog prijema. Ovako velik postotak ukazuje na važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma i prilagodbu tretmana i liječenja oboljelima.

Dva neočekivana načina koji će vam pomoći da prestanete prokrastinirati

“Upravo je zbog toga pokrenuta reforma zdravstvenog sustava koja, između ostalog, podrazumijeva i povećanje kapaciteta skrbi za mentalno zdravlje na razini primarne zdravstvene zaštite. Također, u okviru spomenutog Strateškog okvira za razvoj mentalnog zdravlja do 2030. godine, u izradi su četiri akcijska plana. Akcijski plan za unapređenje mentalnog zdravlja, prevenciju, rano otkivanje i liječenje mentalnih poremećaja je u izradi, a u okviru istog osnovane su radne skupine za unaprjeđenje mentalnog zdravlja, prevenciju mentalnih poremećaja liječenje mentalnih poremećaja i krizna stanja. U izradi su još i Akcijski plan za skrb za osobe s demencijom te Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih. Nacrt Akcijskog plana za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici je finaliziran”, pričaju dr. Štimac Grbić i mag. Korda Orlović.

Freepik

Saznajemo i da se planira proširenje Mreže javnozdravstvenih službi. To bi značilo da se predviđa 30 mobilnih psihijatrijskih timova, 24 dispanzera za zaštitu mentalnog zdravlja, 130 psiholoških timova na primarnoj razini zdravstvene zaštite te 70 timova za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i liječenje ovisnosti unutar županijskih zavoda za javno zdravstvo.

Ideja ovog proširenja je povećanje dostupnosti i učinkovitija skrb za pacijente iz raznih dijelova Hrvatske koja bi, nadaju se, u konačnici rezultirala smanjenom potrebom za hospitalizacijama.

Kako stigmatiziranje težine potiče razvoj poremećaja prehrane?

“Naglašavamo da u Hrvatskoj već dugi niz godina djeluju službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u županijskim zavodima za javno zdravstvo u koje se pojedinci mogu javiti bez uputnice. Dostupno je i besplatno Savjetovalište za mentalno zdravlje pri Službi za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Uz to, do danas su oformljeni psihološki timovi u pet županija te mobilni rehabilitacijski tim u Gradu Zagrebu osnovan od strane Klinike za psihijatriju Vrapče”, kažu sugovornice.

6,2 posto ukupnog broja stanovništva bori se s poremećajima raspoloženja

Prema posljednjim podacima HZJZ-a prevalencija poremećaja raspoloženja u Hrvatskoj iznosi 6.179,8 na 100.000 stanovnika. Depresiju opisuju kao ozbiljnu bolest s jasnim dijagnostičkim kriterijima koje procjenjuje psihijatar.

Ako osjetite simptome depresije javite se liječniku obiteljske medicine koji će vas dalje uputiti ili spomenutim službama za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti koje djeluju pri županijskim zavodima za javno zdravstvo, odnosno u Savjetovalište za mentalno zdravlje Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a. Najučinkovitiji programi podrazumijevaju kombinaciju ranog (pravovremenog) otkrivanja simptoma, edukaciju, dostupnu podršku i jačanje zaštitnih čimbenika mentalnog zdravlja.

Freepik

“U tom je kontekstu važno je osigurati rano prepoznavanje i adekvatnu intervenciju koja uključuje biopsihosocijalni pristup, što znači usmjerenost na psihoterapijske, po potrebi farmakoterapijske, te socijalnoterapijske intervencije sukladno potrebama osobe”, upozoravaju sugovornice kada smo ih pitali kakav pristup je najbolji.

Depresija se može prevenirati i liječiti uz relativno mali trošak pa je zanimljivo znati koja ulaganja u zajednicu i primarnu psihološku podršku  mogu donijeti najveći javnozdravstveni učinak. Danijela Štimac Grbić i Karmen Korda Orlović kažu da je važno znati da se depresija u nekim slučajevima ne može prevenirati. Baš iz tog razloga važno je prepoznati je u prvim stadijima kako bi liječenje počelo što prije i samim time kako bi oboljela osoba što prije dobila potrebnu pomoć.

Loše raspoloženje ili depresija: Ovi simptomi otkrivaju što je u pitanju

“Najveći javnozdravstveni učinak postiže se ulaganjima u dostupnost podrške u zajednici i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Provedba Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030., koja podrazumijeva reorijentaciju skrbi i, između ostalog, razvoj preventivnih programa usmjerenih na mentalnozdravstvenu pismenost i otpornost ključni su elementi održivog sustava. Takav pristup zahtijeva snažnu intersektorsku i multidisciplinarnu suradnju, koja omogućuje pravovremenu, koordiniranu i sveobuhvatnu podršku osobama s rizikom od depresije”, komentiraju za kraj.