Freepik
Kortizol, poznat i kao „hormon stresa“, prirodno raste i pada zbog različitih čimbenika. Ako ste stalno pod stresom, tijelo može početi proizvoditi previše kortizola, što može negativno utjecati na zdravlje. Zato su s portala Pervention.com pitali stručnjake za njihove najbolje savjete o snižavanju kortizola.
Stalno umorna i s kilogramima viška? Tri znaka da vam kortizol sabotira metabolizam
Savjete u nastavku daju: dr. Deena Adimoolam, endokrinologinja iz Summit Healtha u Cliftonu (NJ), i dr. Monisha Bhanote, integrativna liječnica i autorica knjige The Anatomy of Wellbeing.
Kortizol je važan hormon koji stvaraju nadbubrežne žlijezde, kaže dr. Adimoolam. „Važno je razumjeti da je normalno da razine kortizola, kao i svih ostalih hormona, variraju ovisno o dobu dana, aktivnostima, razini stresa, obrascima spavanja i drugim čimbenicima“, dodaje ona. Ove promjene su prirodan dio funkcioniranja tijela.
Lice vam je natečeno i podbuhlo? Možda je za to kriv hormon stresa – kortizol
Ako je kortizol stalno povišen, mogu se pojaviti razni psihički i fizički problemi, poput debljanja, slabosti mišića i visokog krvnog tlaka. Dugotrajno visoke razine kortizola mogu također utjecati na raspoloženje, otežati učenje i pamćenje te oslabiti imunitet i metabolizam, kaže dr. Bhanote.
Ako vas brinu visoke razine kortizola, najbolje je razgovarati s liječnikom. U međuvremenu, stručnjaci savjetuju da isprobate ove prirodne načine za snižavanje kortizola.
I dr. Bhanote i dr. Adimoolam slažu se da je dobar raspored spavanja ključan za regulaciju kortizola. Preporučuju sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći.
Prema dr. Bhanote, uravnotežena prehrana također pomaže u regulaciji kortizola. Pazite da unosite odgovarajuće vitamine i minerale, posebno magnezij i omega-3 masne kiseline.
Stres je čest uzrok visokog kortizola, pa dr. Adimoolam savjetuje da prepoznate što vam u životu stvara stres. Kad znate izvore stresa, lakše ćete pronaći načine za njihovo upravljanje i smanjenje kortizola.
Freepik
Mindfulness je odlična tehnika opuštanja za koju je dokazano da smanjuje kortizol. Dr. Bhanote preporučuje progresivnu mišićnu relaksaciju — vrstu meditacije koja vas potiče da se usredotočite na različite dijelove tijela, od glave do stopala, i tako otpustite napetost. Ova tehnika može pomoći i kod lakšeg uspavljivanja.
Dr. Adimoolam preporučuje vježbe dubokog disanja kao snažan način za smanjenje kortizola i stresa. Disanje može čak pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Postoji mnogo tehnika svjesnog disanja, poput metode 4-7-8 koju je popularizirao integrativni liječnik dr. Andrew Weil.
Priroda ima mnogo prednosti za mentalno zdravlje. Dr. Bhanote savjetuje da provodite vrijeme na otvorenom. Ne morate putovati daleko — možete posjetiti obližnju stazu, botanički vrt ili jednostavno iskoristiti pauzu za ručak za malo sunca i svježeg zraka.
„Ljudske veze i socijalna podrška igraju ključnu ulogu u upravljanju stresom i kortizolom“, objasnila je dr. Bhanote. „Pozitivne društvene interakcije, traženje podrške kad je potrebno i njegovanje snažnih odnosa mogu biti od velike koristi.“
Prema dr. Adimoolam, rutina brige o sebi je nešto što svatko može prakticirati kako bi držao kortizol pod kontrolom. Briga o sebi izgleda drugačije za svakoga, ali u osnovi podrazumijeva odvajanje vremena za aktivnosti koje poboljšavaju mentalno i fizičko zdravlje.
„Prekomjeran unos kofeina može podići razine kortizola“, kaže dr. Bhanote. Istraživanja pokazuju da kofein stimulira živčani sustav i povećava kortizol. Pokušajte se ograničiti na jednu šalicu kave ili čaja dnevno i pratite kako se osjećate.
„Neke adaptogene biljke, poput ašvagande i Rhodiola rosea, tradicionalno se koriste za smanjenje stresa“, kaže dr. Bhanote. Prema Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH), ašvaganda je posebno učinkovita u snižavanju stresa, anksioznosti i kortizola. Ipak, uvijek se preporučuje razgovor s liječnikom prije uzimanja dodataka prehrani. „Ako ste zabrinuti zbog razina kortizola, posavjetujte se s endokrinologom koji može provesti testove i pomoći vam razumjeti situaciju“, dodaje dr. Adimoolam.
Napomena
Dodaci prehrani namijenjeni su nadopuni prehrane. Nisu lijekovi i nisu namijenjeni liječenju, dijagnosticiranju, ublažavanju, sprječavanju ili izlječenju bolesti. Budite oprezni s uzimanjem dodataka prehrani u trudnoći ili tijekom dojenja, kao i s njihovim davanjem djeci, osim ako to nije preporučio zdravstveni djelatnik.