hansenova bolest

Guba u Splitu: Što je ova zaboravljena bolest, kako se prenosi i zašto stručnjaci kažu da ste sigurni

| Autor: A. S.
Foto: Public Domain, Centers for Disease Control (USA)

Foto: Public Domain, Centers for Disease Control (USA)

U Splitu je zabilježen jedan slučaj gube kod radnika iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj. Bernard Kaić iz HZJZ-a potvrdio je slučaj i istaknuo da je situacija pod kontrolom.

Pacijent je na liječenju, a njegovi bliski kontakti su preventivno dobili lijekove i nisu zaraženi. Stručnjaci naglašavaju da nema razloga za strah jer se bolest prenosi samo dugotrajnim bliskim kontaktom i uspješno se liječi antibioticima kroz nekoliko mjeseci.

Zdravstvena skrb za migrante u Hrvatskoj: tko plaća i kada idu na liječničke preglede

Ovaj slučaj se dogodio u kratkom roku nakon što je stigla vijest iz Rumunjske, gdje su, prvi put nakon 44 godine, potvrđena dva slučaja gube kod radnica iz Indonezije.

Što je guba?

Prema podacima HZJZ-a i HeMED-a, guba, poznata i kao lepra ili Hansenova bolest, je kronična zarazna bolest koju uzrokuju bakterije Mycobacterium leprae ili Mycobacterium lepromatosis. Iako je kroz povijest bila snažno stigmatizirana i oboljeli su često bili izolirani, danas znamo da je to izlječiva bolest koja se teško prenosi.

Glavne osobine bolesti su:

  • Duga inkubacija: Bakterija se razmnožava vrlo sporo. Od zaraze do pojave simptoma obično prođe 5 do 7 godina, ali ponekad može proći i 20 ili 30 godina.
  • Meta napada: Bolest najčešće zahvaća kožu i periferne živce, ali može oštetiti i oči, sluznicu gornjih dišnih putova te testise.
  • Simptom• Simptomi: Bolest se prepoznaje po kožnim osipima i kvrgama koje ne prolaze, a često dolazi i do gubitka osjeta na zahvaćenim dijelovima zbog oštećenja živaca. To može dovesti do mišićne slabosti, deformacija poput "kandži" na rukama ili spuštenog stopala, te ozljeda koje oboljeli ne primijete, kao što su opekline ili posjekotine. različiti oblici bolesti, od blažeg tuberkuloidnog (s malim brojem lezija i manjom zaraznošću) do težeg lepromatoznog oblika (s mnogo lezija, zahvaća više organa poput bubrega i nosa i zarazniji je).

Gdje guba još uvijek perzistira?

Iako je guba 2000. godine proglašena eliminiranom kao javnozdravstveni problem u svijetu, što znači da ima manje od 1 slučaja na 10.000 stanovnika, bolest ipak nije potpuno nestala.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u 2024. godini, 188 zemalja, područja i teritorija podijelilo je informacije o lepri, što je rezultiralo sa 172 717 novih slučajeva, od kojih je 69 394 (40,2%) bilo među ženama, a 9 397 (5,4%) među djecom.

U svijetu je otkriveno 9 157 novih slučajeva gube, a 289 (3,2%) su bila među djecom. .

Glavna žarišta:

Velika većina novih slučajeva koncentrirana je u nekoliko zemalja. Oko 80% svih novih slučajeva u svijetu zabilježeno je u tri države:

  • Indija
  • Brazil
  • Indonezija

Ostala endemska područja:

Značajan broj slučajeva bilježi se i u dijelovima Filipina, Nepala (odakle dolazi zaraženi radnik u Hrvatskoj), Demokratske Republike Kongo, Madagaskara, Mozambika i Tanzanije.

Zapadne zemlje i Europa:

  • SAD: Guba je u SAD-u rijetka. Godišnje se zabilježi mali broj novih slučajeva (npr. 369 slučajeva 2023. godine). Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u prosjeku do 225 ljudi godišnje oboli. Većina oboljelih u SAD-u zarazila se u zemljama gdje je bolest češća.
  • Hrvatska i Europa: Guba je u Europi iskorijenjena. U Hrvatskoj je posljednji slučaj, prije ovog najnovijeg, bio 1993. godine, a radilo se o osobi koja se zarazila u inozemstvu (importirani slučaj).

Rizične skupine i prijenos

Suprotno uvriježenom mišljenju, guba se ne prenosi običnim dodirom s oboljelom osobom, a većina ljudi je prirodno otporna.

Tko je u opasnosti?

  1. Osobe u bliskom kontaktu: Bolest se prenosi kapljičnim putem (iz nosa i usta) tijekom bliskog i dugotrajnog kontakta s neliječenom osobom. Povremeni i kratki kontakti ne šire bolest.
  2. Genetska predispozicija: Više od 95% ljudi ima prirodni imunitet i neće razviti gubu čak i ako su izloženi bakteriji. Oni koji ipak obole vjerojatno imaju specifične gene koji ih čine osjetljivijima na infekciju.
  3. Dob: Guba se može javiti u bilo kojoj dobi, ali najčešće kod djece od 5 do 15 godina i kod osoba starijih od 30 godina.
  4. Migranti i putnici: U razvijenim zemljama većina slučajeva javlja se kod ljudi koji su došli iz zemalja u razvoju gdje je guba česta ili su tamo radili.
  5. Kontakt sa životinjama: Armadili (pasanci) su jedini potvrđeni životinjski izvor zaraze osim ljudi. Neki slučajevi u SAD-u povezani su s kontaktom s ovim životinjama koje prenose bakteriju gube.

Liječenje

Guba je danas potpuno izlječiva. Liječenje se provodi kombinacijom više antibiotika tijekom 6 mjeseci do nekoliko godina. Terapija zaustavlja bolest i uništava bakterije, ali ne može popraviti već nastala oštećenja živaca ili deformacije, pa je rano otkrivanje važno za sprječavanje invaliditeta. Svjetska zdravstvena organizacija osigurava besplatne lijekove za oboljele diljem svijeta.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter