Oscilacije kolesterola povezane s kognitivnim propadanjem

Shutterstock

Shutterstock

Znanstvenici su otkrili da su razine kolesterola značajno povezane s rizikom od razvoja demencije. I nije samo visok kolesterol taj koji je važan: fluktuirajuće razine tijekom nekoliko godina mogu povećati šanse za razvoj bolesti za 60 posto, sugerira novo istraživanje provedeno nas 10.000 ispitanika.

Istraživanje također sugerira da, čak i ako ne razvijete demenciju, velik oscilacije u vrijednostima kolesterola – osciliranje između visokih i niskih razina – povezana je s povećanim rizikom od općeg kognitivnog propadanja za 23 posto.

„Oni koji doživljavaju spomenute promjene, trebali bi češće pratiti i poduzimati preventivne korake.“, ističe glavni autor studije dr. Zhen Zhou, istraživač na Monash University u Australiji.

U studiji su znanstvenici uzeli u obzir dvije glavne vrste kolesterola. Prvo, "loš kolesterol" ili lipoprotein niske gustoće (LDL), za koji su prethodna istraživanja pokazala da može uzrokovati kardiovaskularne bolesti. Također su proučavali razine "dobrog kolesterola", koji znanstvenici nazivaju lipoprotein visoke gustoće (HDL).

Istraživanje je sugeriralo da velike godišnje fluktuacije LDL kolesterola (onog "lošeg") mogu dovesti do bržeg kognitivnog propadanja nego kod ljudi sa stabilnim razinama. Međutim, nisu pronađeni dokazi da velike promjene u razinama "dobrog" kolesterola utječu na rizik od kognitivnog opadanja.

U SAD-u, svaka četvrta osoba ima visoke razine LDL-a (130mg po decilitru). S druge strane, razine LDL-a ispod 100 mg po decilitru smatraju se optimalnima, osobito za osobe s dijabetesom ili kardiovaskularnim bolestima.

Točan razlog zašto promjene u razinama LDL kolesterola može povećati rizik od demencije nije potpuno jasan. Jedno moguće objašnjenje je da značajne fluktuacije mogu destabilizirati aterosklerotski plak ( nakupine kolesterola i drugih naslaga) koje se mogu nakupljati u arterijama.

„Ova destabilizacija može povećati rizik od stvaranja plaka i otežanog protoka krvi u mozak, što može pak utjecati na funkciju mozga“, objasnio je Zhou.

Na početku šestogodišnjeg razdoblja praćenja, niti jedan od sudionika – u svojih 70-ima, iz Australije i SAD-a – nije imao demenciju.

Na kraju studije, nešto više od 5 posto sudionika imalo je demenciju, dok je gotovo 18 posto imalo kognitivni pad bez demencije. Sudionici sa stabilnim razinama kolesterola imali su puno manji rizik od obje neurološke bolesti.

Globalno, visoke razine lošeg kolesterola uzrokovale su 3,72 milijuna smrti u 2021. godini.

Ako želite upravljati svojim kolesterolom, zdravstveni stručnjaci savjetuju redovan  medicinski pregled. Možete zatražiti od liječnika provjeru razine kolesterola jednostavnim krvnim testom“, rekla je Emily McGrath, glavna sestra na odjelu kardiologije u British Heart Foundation, koja nije bila uključena u studiju, za BBC Science Focus.

„Postoji mnogo načina koji mogu pomoći u smanjenju kolesterola. To uključuje više fizičke aktivnosti, prestanak pušenja, smanjenje unosa alkohola i zamjenu hrane bogate zasićenim mastima hranom s nezasićenim mastima, poput maslinovog ulja, orašastih plodova, sjemenki i masne ribe.“

Ana A.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter