Božićno razdoblje mnogima je sinonim za zajedništvo i veselje, no za brojne obitelji ono istovremeno donosi povećanu razinu stresa, umora i emocionalnog pritiska. Planiranje obroka, kupnja darova, organizacija obiteljskih okupljanja, usklađivanje poslovnih obveza i briga o djeci često dovode do osjećaja preopterećenosti, osobito kod roditelja. Upravo zato stručnjaci ističu da je briga o mentalnom zdravlju tijekom blagdana jednako važna kao i sama priprema za slavlje.

Zašto blagdani mogu biti stresni za cijelu obitelj?

Praznični stres može se očitovati na različite načine. Kod odraslih se često javlja osjećaj iscrpljenosti i pritiska zbog očekivanja, financija ili obiteljskih odnosa, dok se kod djece može pojaviti razdražljivost, poremećaji sna ili prevelika uzbuđenost zbog promjene rutine. Prepoznavanje tih znakova prvi je korak prema zdravijem i mirnijem blagdanskom razdoblju.

Zahvalnost i velikodušnost važni su za mentalno zdravlje

Stručnjaci savjetuju da obitelji unaprijed planiraju blagdanske dane i postave realna očekivanja. Jednostavan raspored obroka, druženja i aktivnosti može smanjiti osjećaj kaosa, a podjela obveza među članovima obitelji olakšava svakodnevicu. Jednako je važno postaviti granice, dopustiti si reći „ne“ dijelu poziva ili događanja i sačuvati vrijeme za odmor, osobito kada su u pitanju mala djeca.

Male navike koje pomažu očuvati mentalnu ravnotežu

Očuvanje osnovnih dnevnih rutina pokazalo se ključnim za mentalno zdravlje. Redovit san, uravnotežena prehrana i dovoljan unos tekućine pomažu stabilizirati raspoloženje i energiju, čak i u danima kada su blagdanski stolovi bogatiji nego inače. Male prilagodbe, poput zadržavanja uobičajenog vremena odlaska na spavanje ili laganog obroka prije većih blagdanskih ručkova, mogu napraviti veliku razliku.

Freepik

Kretanje i zajedničke aktivnosti dodatno pomažu u smanjenju stresa. Obiteljske šetnje, boravak na svježem zraku ili lagane igre s djecom potiču lučenje hormona dobrog raspoloženja i jačaju osjećaj povezanosti. Takvi trenuci često postaju i najljepše blagdanske uspomene.

Emocionalna dobrobit jednako je važna. Djecu je korisno poticati da izraze kako se osjećaju, a odraslima se savjetuje da ne zanemaruju vlastite emocije. Pohvale, strpljenje i fokus na pozitivne trenutke mogu ublažiti napetosti koje se često javljaju u gužvama i obiteljskim okupljanjima. Ograničavanje pretjerane izloženosti ekranima također može pomoći u smanjenju preopterećenja i konflikata.

Blagdani često donose i financijski pritisak. Stručnjaci ističu da je važno postaviti realan budžet i pojednostaviti tradicije kada je to potrebno. Vrijednost blagdana ne mjeri se količinom darova, već kvalitetom zajednički provedenog vremena.

Znate li koja je najčešća blagdanska zdravstvena pogreška?

Ako se unatoč svemu jave dugotrajniji simptomi poput izražene tjeskobe, tuge, poremećaja spavanja ili promjena u ponašanju djece, preporučuje se potražiti stručnu pomoć. Razgovor s liječnikom ili psihologom može spriječiti da se problemi prodube. Upravljanje stresom tijekom Božića ne zahtijeva savršenstvo, već male, dosljedne korake. Uz planiranje, realna očekivanja i brigu o emocionalnim potrebama svih članova obitelji, blagdani mogu ponovno postati ono što bi trebali biti: vrijeme mira, povezanosti i zajedničke radosti.