Ovo niste znali o opsesivno kompulzivnom poremećaju - i vjerojatno vas se tiče više nego mislite

Svi mi osjećamo tjeskobu ili osjećaj straha koji je prirodna reakcija tijela na stres. On može biti uzrokovan raznim okolnostima, kao što je donošenje važne odluke, nadolazeći ispit ili upoznavanje nekoga novog. No ako osoba ima opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP), ti osjećaji ne nestaju i često se razvijaju u simptome koji, ako se ne liječe, mogu utjecati na odnose, radni učinak, školski rad, pa čak i osnovno funkcioniranje.

Srećom, dijagnoza OKP-a ne mora ograničavati nečiji potencijal. Mnogi ljudi uspješno upravljaju svojim OKP-om i žive normalnim, uspješnim životima. U nastavku donosimo sve što trebate znati o OKP-u.

Istina o OKP-u

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) je poremećaj koji uključuje neželjene nametljive misli nakon kojih slijede osjećaji tjeskobe, nesigurnosti, pa čak i povremene panike. OKP je više od povremene opsesivne misli ili ponašanja. Osobe s OKP-om obično se svakodnevno bore s opsesijama i/ili kompulzijama. Ako se ne riješe, ovi problemi mogu utjecati na mnoge aspekte nečijeg osobnog i profesionalnog života.

Što su opsesije kod OKP-a?

Opsesije su ponavljajuće, nametljive i neželjene misli koje je teško kontrolirati. Ove misli izazivaju nelagodu, uzrokuju tjeskobu i obično su usmjerene na jednu ili više specifičnih tema. Na primjer, osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem može imati nametljive misli o klicama i infekcijama koje je uzrokuju intenzivnu zabrinutost i strah od zaraze. Ove misli i kompulzije osobu ometaju i uznemiruju. Čak i ako osoba s OKP-om razumije da misao nema smisla, ona i dalje proizvodi strah, sumnju i druge negativne osjećaje.

Opsesije oduzimaju puno vremena i otežavaju pojedincu obavljanje važnih svakodnevnih aktivnosti. Postoje mnogi primjeri opsesija koje mogu utjecati na osobe s OKP-om, kao što su kontaminacija, gubitak kontrole, nanošenje štete sebi ili drugima, opsesije povezane s perfekcionizmom, neželjene seksualne misli, religijske opsesije i druge poput straha od bolesti, praznovjerja i slično.

Što su kompulzije kod OKP-a

Kompulzije su ponavljajuće misli ili ponašanja u koja se pojedinac upušta kako bi neutralizirao opsesiju i nelagodu koju ona uzrokuje. Kompulzije obično služe kako bi neutralizirale nelagodu ili spriječile strah od ishoda. Ova ponašanja mogu biti neobična ili nepotrebna, ali osobi pružaju privremeno olakšanje. Na primjer, u slučaju nekoga tko ima nametljive misli o klicama, kompulzije mogu uključivati često pranje ruku. Ove kompulzije mogu uzrokovati da se pojedinac fiksira na određene detalje, dok nenamjerno zanemaruje druge.

Odgovor na važno pitanje: Što radi psihijatar, što psiholog, a što psihoterapeut?

Navodeći higijenske smjernice tijekom pandemije COVID-19 kao primjer, Nathaniel Van Kirk iz McLeana objašnjava da se osoba koja živi s opsesivno-kompulzivnim poremećajem može usredotočiti isključivo na jedan aspekt smjernica i zanemariti ostale: „Ekstremna anksioznost može uzrokovati tunelski vid gdje netko možda ne slijedi preporuke onako kako bi trebao jer je toliko hiperfokusiran na određeni dio da zaboravlja na ostale aspekte“.

Unatoč tome što znaju da bavljenje kompulzijom pruža samo privremeno olakšanje od stresa uzrokovanog opsesijom, osobe s OKP-om i dalje je koriste kako bi se nosile s tim. Slično opsesijama, kompulzije oduzimaju puno vremena i ometaju svakodnevne aktivnosti.

Postoje mnogi primjeri kompulzivnog ponašanja, kao što su: 

Provjera

Te radnje mogu uključivati ponovljeno provjeravanje da niste ozlijedili sebe ili nekoga drugoga, provjeravanje pogrešaka, provjeravanje jeste li zaključali vrata ili ugasili uređaj ili provjeravanje određenih dijelova tijela na znakove bolesti.

Ponavljanje

Netko može prepisivati stvari ili ponavljati određene aktivnosti, poput ulaska i izlaska kroz vrata određeni broj puta ili izvođenja ponavljajućih pokreta tijela.

Pranje i čišćenje

Ta ponašanja mogu uključivati korištenje ekstremnih mjera za sprječavanje kontakta s bakterijama, pretjerano čišćenje predmeta u domu, specifične i/ili ekstremne rutine pranja ruku ili pretjerano dotjerivanje, poput pranja zubi ili kupanja.

Mentalne kompulzije

Mentalni rituali mogu uključivati preispitivanje prošlih događaja, ponovljeno preispitivanje postupaka ili događaja u nastojanju da se stekne sigurnost da se nešto nije dogodilo,  poništavanje ili otkazivanje rituala - poput zamjene loših riječi dobrima i razmišljanja o neutralizirajućoj slici ili ponavljanja zadataka određeni broj puta dok se osoba "ne osjeća ispravno".

Druge kompulzije

Osobe s OKP-om mogu iskusiti druge kompulzije, poput izbjegavanja stvari koje izazivaju opsesije, ponovljenog preuređivanja stvari ili dovođenja stvari u red ili govorenja, pitanja ili priznavanja drugima kako bi dobile utjehu.

Kako znati je li to OKP ili ne?

Mnogi će ljudi u nekom trenutku svog života iskusiti opsesivne misli ili kompulzivno ponašanje. Da bi se kvalificirale za dijagnozu OKP-a, te opsesije i kompulzije moraju biti česte i dovoljno jake da poremete život osobe. Iako se neki simptomi mogu češće spominjati, poput pranja ruku, važno je zapamtiti da OKP može poprimiti mnogo oblika. OKP svake osobe je jedinstven kao i ona sama. Nema svaka osoba koja doživljava opsesiju ili kompulziju opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Da pojednostavimo, osobe s OKP-om najčešće:

• Provode barem jedan sat dnevno suočavajući se s opsesijama ili kompulzijama
• Doživljavaju probleme u svakodnevnom životu i/ili odnosima zbog opsesija i kompulzija
• Ne mogu kontrolirati svoje misli ili ponašanje, čak ni kada to negativno utječu na svakodnevni život
• Osjećaju olakšanje prilikom izvođenja kompulzije, ali ne dobivaju nikakvo zadovoljstvo iz aktivnosti

Simptomi opsesivno-kompulzivnog poremećaja ne moraju uvijek biti isti. Kod nekih ljudi mogu varirati ovisno o razini stresa ili drugim čimbenicima. Kod drugih se stanje može poboljšati ili pogoršati s godinama.

Većina odraslih osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem prepoznat će da su im misli ili ponašanja abnormalni. Međutim, djeca, pa čak i neki odrasli, možda nisu svjesni problema. U tom slučaju, prijatelji ili članovi obitelji možda će morati intervenirati kako bi osoba mogla potražiti pomoć.

Strah, neizvjesnost ili panika?

Strah i anksioznost su slične emocije, ali nisu sasvim iste. Dok se strah usredotočuje na nešto što se događa upravo sada, anksioznost se usredotočuje na nešto što bi se moglo dogoditi u budućnosti.

Prema DSM-5 (standardu za psihijatrijsku dijagnozu), „strah je emocionalni odgovor na stvarnu ili percipiranu neposrednu prijetnju, dok je anksioznost iščekivanje buduće prijetnje.“

freepik

Pojam anksioznost možete koristiti i za opis kroničnog osjećaja brige koji se ne usredotočuje ni na jednu specifičnu prijetnju ili problem. Na primjer, možete imati kratkotrajni osjećaj straha ako vidite zmiju. Istovremeno, možete se probuditi usred noći s toliko jakom tjeskobom da ne možete ponovno zaspati, čak i ako u tom trenutku nema jasnog uzroka ili prijetnje.

Neizvjesnost igra važnu ulogu kod anksioznih poremećaja, posebno kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Neizvjesnost je osjećaj neznanja što će se dogoditi ili kakav će biti ishod neke situacije. OKP se usredotočuje na želju za sigurnošću.

Taj osjećaj može biti vrlo neugodan za ljude sklone anksioznosti. Sumnja i nesigurnost su u središtu OKP-a. Ljudi koji imaju OKP teško podnose bilo koju razinu nesigurnosti i učinit će sve kako bi je izbjegli i ponovno stekli osjećaj kontrole .

Panika je drugačije emocionalno stanje koje se najčešće povezuje s paničnim poremećajem. Paniku je najbolje opisati kao nekontrolirani osjećaj tjeskobe ili terora, što često dovodi do abnormalnog ponašanja. U mnogim slučajevima, osjećaje panike prate fizički simptomi, poput znojenja ili ubrzanog rada srca.

Kako zaustaviti napad panike? Stručnjaci predlažu pet jednostavnih metoda

Kako se liječi OKP?

Svaki slučaj je jedinstven i ima specifične potrebe.

Najprije, kako bi utvrdio imate li OKP, stručnjak za mentalno zdravlje uzet će u obzir nekoliko čimbenika. Prvo, pitat će vas imate li neke od uobičajenih opsesija i kompulzija povezanih s OKP-om. Zanimat će ga utječu li vaše opsesije ili kompulzije negativno na način na koji funkcionirate iz dana u dan. Drugi čimbenici koje će vaš liječnik uzeti u obzir uključuju druga psihijatrijska stanja koja možda imate, vašu obiteljsku anamnezu i sve okolišne, društvene ili fizičke probleme koje možda imate, a koji bi mogli doprinijeti vašoj anksioznosti.

Suradnja sa specijalistom za opsesivno-kompulzivni poremećaj ili nekim tko je dobro upućen u znakove i simptome opsesivno-kompulzivnog poremećaja ključna je za postavljanje pravilne dijagnoze. Odgovarajući plan liječenja može uključivati razgovor/bihevioralnu terapiju, lijekove ili kombinacije tretmana.

Uzroci i faktori rizika OKP-a

Istraživanja pokazuju da razlike u mozgu i genetici mogu igrati ulogu u opsesivno-kompulzivnom poremećaju. Iako točan uzrok OKP-a još uvijek nije poznat, istraživači su identificirali tri moguća čimbenika rizika koji bi mogli doprinijeti većoj vjerojatnosti dijagnoze.

Razlike u strukturi i kemiji mozga

Prema studijama, OKP uključuje komunikacijske probleme između prednjeg dijela mozga i dubljih struktura mozga. Ove moždane strukture koriste kemijski glasnik zvan serotonin. Razlike u razinama serotonina mogu doprinijeti OKP-u. Kod nekih ljudi, moždani krugovi uključeni u OKP postaju normalniji bilo putem lijekova koji utječu na razinu serotonina ili kognitivno-bihevioralne terapije (KBT).

Genetika

OKP se obično javlja u obiteljima, tako da određeni geni mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog poremećaja.

Trauma

Određene fizičke ili emocionalne traume mogu potaknuti početak OKP-a. Neke studije pokazuju da bolest ili čak uobičajeni životni stresovi mogu izazvati aktivnost gena povezanih sa simptomima OKP-a. Iako se neželjene i nametljive misli često javljaju uz traumu i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i mogu izgledati slično OKP-u, trauma se usredotočuje na nametljive misli temeljene na prošlom traumatičnom događaju, a OKP se obično usredotočuje na buduće neizvjesnosti i pokušava ih smanjiti.

OKP rijetko djeluje sam

Neki od poremećaja koji se često razvijaju uz OKP uključuju:

• Panični poremećaj
• Socijalni anksiozni poremećaj
• Generalizirani anksiozni poremećaj
• Fobije
• Poremećaji raspoloženja, poput depresije
• Tikovi, koji mogu biti govorni ili motorički
• Čupanje kose s vlasišta, obrva ili drugih dijelova tijela

OKP se može liječiti!

Opsesivno-kompulzivni poremećaji i anksiozni poremećaji su mnogo češći nego što mislite. Ako osjećate da imate opsesivno-kompulzivni poremećaj ili poznajete nekoga tko ga ima, ili ako osjećate da je vaš opsesivno-kompulzivni poremećaj izvan vaše kontrole, razmislite o traženju pomoći od stručnjaka za mentalno zdravlje.

Dijagnoza OKP-a može u početku biti zastrašujuća, ali se može kontrolirati. Mnogi ljudi žive produktivnim i uspješnim životima iako imaju dijagnozu OKP-a.

Mnogi učinkoviti tretmani djeluju u liječenju OKP-a. Iako ne postoji univerzalni plan liječenja za osobe koje žive s OKP-om, postoje mogućnosti koje će vam pomoći da živite sretan i uspješan život.

Iako je OKP kronična bolest, može se kontrolirati i nema razloga za sram ili strah. Obratite se svom liječniku obiteljske medicine ili lokalnoj ustanovi za mentalno zdravlje kako biste pronašli potrebnu skrb. Što prije potražite skrb, prije ćete moći osjetiti kako se vaši simptomi smanjuju.

Dijana K.M.