Prehrana djece: zdrave navike počinju u obitelji i školi

Na Svjetski dan hrane, u četvrtak., u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja o organizaciji prehrane učenika u osnovnim školama. Istraživanje, koje su zajednički proveli Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku, donosi jasniju sliku o tome kako se provodi školska prehrana, s kojim se izazovima škole susreću te što se može učiniti da prehrana djece bude zdravija i uravnoteženija.

Cilj istraživanja bio je prepoznati prepreke i mogućnosti za unaprjeđenje sustava prehrane u školama te usmjeriti buduće aktivnosti prema prevenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine djece. Nakon predstavljanja rezultata, uslijedila je rasprava stručnjaka i predstavnika institucija o mogućim rješenjima i primjerima dobre prakse u promicanju pravilne prehrane.

Na samom početku medijima su se obratile Ivana Šimić, nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja, te Đurđica Ivković, programska voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Prevencija debljine kreće od najranije dobi

U ime Ministarstva zdravstva istaknuto je da se kontinuirano radi na poticanju zdravih životnih navika i unapređenju kvalitete života građana, s posebnim naglaskom na prehranu djece i mladih. Predstavljene su ključne mjere iz Nacionalnog plana razvoja zdravlja i Plana za prevenciju debljine.

Plan je podijeljen prema životnim razdobljima, od najranijeg djetinjstva i trudnoće, preko školskih i radnih godina, sve do starije životne dobi, čime se nastoji obuhvatiti cijeli životni ciklus zdravih navika. 

Sudionici rasprave istaknuli su da škole trebaju dodatnu edukaciju i podršku u provedbi pravilne prehrane, uz uključivanje roditelja kao važnih saveznika u oblikovanju zdravih prehrambenih navika. Prema dostupnim podacima, 98 posto učenika danas ima barem jedan školski obrok dnevno, što pokazuje napredak u osiguravanju prehrane, ali istodobno otkriva i izazove. Među njima su nedostatak prostora i opreme u školskim kuhinjama, kao i potreba za većim brojem kvalificiranih djelatnika koji će moći provoditi kvalitetan i uravnotežen prehrambeni program.

Zdrave navike počinju u obitelji

Prevencija prekomjerne tjelesne mase, istaknuto je u raspravi, mora započeti već u najranijoj dobi – u obitelji. Roditelji, budući roditelji i odgojitelji ključni su za stvaranje zdravih navika koje se potom nastavljaju i u školi. Upravo zato Grad Zagreb, kroz Sektor za zdravstvo i Sektor za odgoj i obrazovanje, razvija niz programa kojima se promiče pravilna prehrana, kretanje i mentalno zdravlje djece.

U okviru inicijative za promociju zdravlja i dojenja u lokalnoj zajednici, naglašena je važnost zdrave prehrane u prvim godinama života. Dojenje se istaknulo kao temelj prevencije brojnih kroničnih bolesti, a podršku roditeljima pruža šest savjetovališta na području grada, gdje majke i obitelji mogu dobiti stručno vodstvo o prehrani i zdravom razvoju djece.

Poseban naglasak stavljen je i na zelenu javnu nabavu. U svim vrtićima pokrenut je proces u kojem se obroci pripremaju od lokalnih i sezonskih namirnica, a dobavljači su mali proizvođači iz zajednice. Usto, provodi se edukacija kuhara i odgojitelja o pripremi obroka za djecu s posebnim prehrambenim potrebama, poput onih s celijakijom ili alergijama.

Zagreb također promiče tjelesnu aktivnost kroz besplatne programe kretanja, ističući važnost ravnoteže između vremena provedenog pred ekranima i boravka na otvorenom. Spomenuto je i da svako treće dijete u Hrvatskoj ima problem s prekomjernom tjelesnom težinom, što dodatno potvrđuje potrebu za zajedničkim djelovanjem svih institucija.

U ime Gradskog ureda za obrazovanje predstavljeni su i konkretni koraci poduzeti u osnovnim školama. Formirana je radna skupina za razvoj prehrane u osnovnoškolskim ustanovama, koja od 2023. godine izrađuje sezonske jelovnike – jesenski, zimski i proljetni – s jasno definiranim normativima dostavljenima svim školama.

Analiza je pokazala da su kapaciteti školskih kuhinja i dalje jedan od najvećih izazova. Grad je stoga pokrenuo sufinanciranje nabave opreme za školske kuhinje, uključujući velike uređaje i sitan pribor, te planira obnove i proširenja kuhinja kako bi se svim učenicima omogućili kvalitetni, kuhani obroci. Komunikacija sa školama odvija se uglavnom preko ravnatelja, a cilj je uspostaviti održiv sustav u kojem zdrava prehrana postaje sastavni dio školskog okruženja.

Stručnjaci o izazovima i rješenjima u prehrani učenika

Na panelu su svoje viđenje o organizaciji školske prehrane podijelili predstavnici državnih institucija i školskih ustanova, naglašavajući važnost suradnje između resora i prakse na terenu.

Vesna Šerepac iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknula je da je osiguravanje jednog obroka dnevno za svakog učenika nacionalni cilj koji se sustavno provodi već godinama. Programi su započeli 2016., a potom su dodatno unaprijeđeni. Prema važećim odlukama, za svakog učenika osigurano je 1,33 eura po obroku, uz dodatna sredstva za djecu u produženom boravku. Naglasila je i da hrana koja se poslužuje u školama ne smije završiti kao otpad, a svaka osoba uključena u dijeljenje obroka mora ispunjavati zdravstvene uvjete za rad s hranom.

Istaknula je da je za dugoročno poboljšanje sustava potrebno ojačati suradnju između resora obrazovanja, zdravstva i poljoprivrede.

Ivana Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, osvrnula se na ulogu školske medicine u očuvanju zdravlja djece. Liječnici redovito nadziru higijenske uvjete u školama, od sanitarnih čvorova i pitke vode do školskih kuhinja i dvorana za tjelesni odgoj. Posebna se pažnja posvećuje i djeci s teškoćama u razvoju te onima koji se bore sa stanjima koja direktno utječu na to što smiju i što ne smiju jesti, kao i dostupnosti higijenskih potrepština u školama.

Naglasila je i važnost mentalnog zdravlja te potrebu da svako dijete ima prostor u kojem se može požaliti, razgovarati i zatražiti pomoć. U kontekstu prehrane, istaknula je posebne potrebe djece s bolestima poput dijabetesa i celijakije. Celijakija je autoimuna bolest u kojoj organizam ne podnosi gluten, bjelančevinu prisutnu u pšenici, raži i ječmu. Nužno je da škole prepoznaju te slučajeve i osiguraju siguran obrok.

Iz perspektive prakse, Martina Marek, ravnateljica OŠ Milke Trnine Križ, istaknula je da se unatoč brojnim poteškoćama u školama mogu postići veliki pomaci ako postoji timski rad i uključivanje svih sudionika. U njezinoj školi osnovan je odbor za školsku kuhinju u kojem sudjeluju liječnica školske medicine, roditelji, učitelji, kuharica i računovotkinja. Odbor redovito sastavlja mjesečne jelovnike i provodi edukacije za učenike i roditelje o važnosti pravilne prehrane.

“Djeca vole znati zašto jedu određenu hranu – kada im se objasni, spremnija su probati nove namirnice”, istaknula je Marek. U školi su potpuno izbačeni pekarski proizvodi, a svakodnevno se poslužuju voće, salata, riba i čaj s medom. Dio namirnica škola sama proizvodi, vodeći se načelima ekološke prehrane.

Izravno iz prakse govorio je i Igor Nikolić, školski kuhar iz OŠ Krune Krstića Zadar, koji je opisao izazove s kojima se suočavaju kuhari u školskim kuhinjama. U njegovoj školi, zbog nedostatka prostora, dvorana se koristi kao blagovaonica, a kuhinja je slabo opremljena. Unatoč tome, učenici svakodnevno dobivaju kuhane obroke, a tim samostalno priprema paštetu od tune, čaj s medom i druga zdrava jela, uz potpunu eliminaciju šećera i margarina.

Nikolić je naglasio koliko su društvene mreže postale izazov jer djeca često biraju nezdravu hranu koju vide na TikToku i sličnim platformama. Zato škola organizira radionice kuhanja s djecom, potiče ih na odgovoran odnos prema hrani i promiče vrijednost obiteljskih obroka. “Bez suradnje s roditeljima ne ide. Sve počinje kod kuće”, rekao je Nikolić, ističući i problem nedostatka kvalificiranog kadra te niskih plaća u školskim kuhinjama, koje bi se, po njegovu mišljenju, morale hitno regulirati.