Dana 9. listopada 2025. u zagrebačkom Hotelu Academia održana je konferencija pod naslovom Kozmetika i zelena tranzicija, organizirana u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Ovaj događaj okupio je stručnjake iz industrije, znanstvenike, predstavnike institucija te proizvođače i potrošače, s ciljem pokretanja otvorenog dijaloga o održivosti, inovacijama i odgovornom razvoju u kozmetičkoj industriji.

U svom govoru dobrodošlice, izneseni su ključni koncepti konferencije: kozmetika više nije samo komercijalni proizvod, nego odraz vrijednosti, društvene odgovornosti i brige za okoliš. Naglašeno je da zelena tranzicija u kozmetičkoj industriji nije budućnost, već nužnost koja zahtijeva zajednički angažman svih - od znanstvene zajednice, preko proizvođača, institucija, pa sve do potrošača.

Cilj konferencije jest ponuditi prostor za razmjenu iskustava i znanja, postaviti izazove pred sudionike i potaknuti zajedničke inicijative koje će industriju učiniti transparentnijom, održivijom i usmjerenijom prema potrebama budućih generacija.

Zakonodavni okvir i nadležnosti u području kozmetičkih proizvoda

U vrlo zanimljivom i sadržajnom izlaganju, Kristina Vuljanić, dipl. ing. preh. teh.,ispred Državnog inspektorata Republike Hrvatske, pojasnila je aktualne promjene u zakonodavnom okviru koji se odnosi na nadzor i sigurnost kozmetičkih proizvoda, ali i predmeta opće uporabe.

Kako je istaknula, Zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi te Ministarstvo zdravstva i dalje imaju važnu ulogu u davanju stručnih tumačenja i mišljenja, dok smo kod same organizacije službenih kontrola često prepušteni sami sebi i svojim resursima.

“Moram naglasiti da se ove godine zakonodavni okvir značajno promijenio, a vjerujem da mnogi subjekti toga još nisu svjesni”, istaknula je Vuljanić.

Prema njezinim riječima, osim Zakona o državnom inspektoratu i Zakona o predmetima opće uporabe, donesen je i Zakon o provedbi Uredbe o kozmetičkim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima, kao Uredba (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvodao općoj sigurnosti proizvoda- provedbeni zakon.

“Ova uredba obuhvaća sve opasnosti koje dosadašnje zakonodavstvo nije precizno uređivalo. Dakle, kada se pojavi određena opasnost koja nije već obuhvaćena harmoniziranim zakonodavstvom, primjenjuju se odredbe ove Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda”, pojasnila je.

Posebno je istaknula važnost novih propisa koji se odnose na internetsku prodaju i digitalne platforme, čime se osigurava bolja zaštita potrošača i veća odgovornost subjekata koji stavljaju proizvode na tržište.

U tom kontekstu, Vuljanić je spomenula i Uredbu o digitalnim uslugama (DSA), koja definira nadzor nad velikim internetskim platformama:

„Ove godine sanitarna inspekcija postala je nadležna i za nadzor nad digitalnim platformama, što je važna novost u odnosu na raniji sustav“, dodala je.

Osim toga, istaknula je i provedbu tzv. BSLA kontrola koje provodi Europska komisija, a koje obuhvaćaju nadzor pošiljaka proizvoda naručenih putem interneta.

“Početkom godine sudjelovali smo u kontrolama pošiljaka igračaka s internetskih platformi, a sada se širi nadzor na elektroničke proizvode. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti što zapravo dolazi do naših potrošača putem internetskih narudžbi,” istaknula je Vuljanić.

Govornica je naglasila i kako su nepravilnosti uočene u području igračaka i kozmetike česte, osobito kada je riječ o označavanju i dostupnosti informacija na hrvatskom jeziku.

Na kraju izlaganja, osvrnula se na planove Državnog inspektorata:

“Naši godišnji planovi rada obuhvaćaju planove monitoringa i uzorkovanja te planove službenih kontrola. Broj uzoraka možda nije velik, ali pokrivamo širok spektar proizvoda - od kozmetike i parfema do proizvoda za osobnu higijenu. Sve aktivnosti temelje se na procjeni rizika i prikupljenim informacijama iz nadzora.”

Zaključno, izlaganje Kristine Vuljanić dalo je sveobuhvatan pregled najvažnijih regulatornih promjena i izazova u provedbi nadzora nad kozmetičkim proizvodima i predmetima opće uporabe, s naglaskom na jačanje sustava sigurnosti i odgovornosti u digitalnom okruženju.

Ana Abrahamsberg