Kada nastupa menopauza?

Nastup menopauze djelomično ovisi o genetici (npr. nastup menopauze kod majke, bake, sestre) ali ovisi i o općem zdravlju, ginekološkim operacijama i stilu života. Dokazano je da pušenje ubrzava nastup menopauze za oko 1-1.5 godinu.

Nekoliko godina prije menopauze mogu se pojaviti predznaci hormonskih promjena u obliku nepravilnosti menstruacijskog ciklusa – kraći ili duži ciklusi, manje ili više obilne menstruacije, izostanak ili potpuna nepredvidivost nastupa menstruacije.

Postoje i suptilniji znakovi predmenopauze – izraženije promjene raspoloženja, osjećaj da PMS traje cijeli ciklus, slabija koncentracija, zaboravljivost, osjećaj kao da je „mozak u magli“, smanjen libido itd.

Iako ne postoji "savršen” test kojim bi predvidjeli trenutak menopauze, ultrazvučnim pregledom jajnika (broj antralnih folikula) i hormonskim analizama (FSH,LH,AMH,estradiol) možemo procijeniti kolika je rezerva jajnika te pretpostaviti kada bi mogla nastupiti menopauza. Ove su nam analize važnije kada sumnjamo na preuranjenu menopauzu u žena prije 40. godine života dok se u žena u dobi prirodno očekivane menopauze između 45. i 55. godine više vodimo simptomima koji se pojavljuju.

Simptomi menopauze

Simptomi menopauze se mogu pojaviti u različitim kombinacijama i intenzitetu, ali većina žena osjeti simptome poput naglog osjećaja topline, crvenila kože i znojenja koji mogu izazvati neugodu u društvu ili narušavati san. Nesanica i smanjena kvaliteta sna mogu dovesti do umora i razdražljivosti tijekom dana, promjene u regulaciji apetita i sklonosti debljanju. Već smo spomenuli „brain fog” koji je prolazna pojava, ali može zabrinuti da se radi o početnoj demenciji. Sniženo raspoloženje može biti udruženo sa smanjenim seksualnim interesom i narušiti odnos s partnerom.

Vaginalna suhoća izaziva nelagodu i bolove tijekom seksualnih odnosa. Ukočenost i bolovi u zglobovima i mišićima te učestalo mokrenje ili inkontinencija mogu ograničavati kretanje i društvenu aktivnost.

Sve su to simptomi koji mogu znatno smanjiti kvalitetu života, ali simptomi koji se danas mogu ublažiti različitim prirodnim postupcima, fizioterapijom, fitoterapijom ili lijekovima.

Psiha i menopauza

Hormonske promjene mogu značajno utjecati na psihu, ali psihološke reakcije ovise o brojnim individualnim faktorima kao što su fizičko zdravlje, ranija emocionalna stabilnost, životne okolnosti (odlazak djece iz obiteljskog doma, bolest partnera, briga o nemoćnim roditeljima), odnos s partnerom i podrška okoline.

Mogu se primijetiti promjene raspoloženja (nagli osjećaj tuge i plačljivosti, razdražljivost), osjećaj nedostatka energije, smanjene koncentracije i mentalne usporenosti („brain fog”).
Sve to može dovesti do osjećaja gubitka kontrole, nesigurnosti i osjećaja manje vrijednosti u profesionalnom životu, odnosu s partnerom i ulozi žene u obitelji.

Neke žene obuzima strah od bolesti, misli o starenju, utjecaj na izgled tijela, vitalnost i privlačnost. S druge strane, često svjedočimo da neke žene menopauzu doživljavaju kao poticaj za promjenu životnih navika i poslovnog okruženja te priliku osobnog rasta i razvoja.

Treba li posjetiti psihologa kada uđemo u menopauzu?

Hormonalne promjene mogu dovesti do kulminacije ranijih psiholoških tegoba. Vrlo je važno razgovarati i osvijestiti osjećaje te se posvetiti emocionalnoj i mentalnoj ravnoteži kako bi se lakše moglo nositi s izazovima menopauze. Žene su pomalo zaboravile da razgovor i razmjena iskustava s prijateljicama može donijeti olakšanje emocionalne napetosti. Uloga ginekologa nije više samo isključivanje ozbiljne bolesti, već i psihološka podrška te prepoznavanje tegoba koje zahtijevaju i razgovor sa psihologom.

Ponekad može pomoći psihoterapija, ponekad terapija biljnim pripravcima, a ponekad je neophodna primjena hormona ili antidepresiva. Pojedini antidepresivi osim psihološkog učinka, mogu ublažiti valove vrućine i znojenja te poboljšati san.

Negativne, ali i pozitivne promjene koje donosi menopauza

Menopauza označava kraj menstruacija i plodnog perioda života žene. Neke žene obuzima osjećaj tuge i gubitka, a neke doživljavaju kao oslobođenje od bolova, PMS-a, proizvoda za menstruaciju, razmišljanja o kontracepciji i zabrinutosti o neplaniranoj trudnoći.
Hormonalne promjene povezane su s gubitkom mladolikog izgleda kože, elastičnosti zglobova, smanjenja mišićne mase i čvrstoće kostiju, nakupljanja masnog tkiva oko struka, promjena na krvnim žilama itd.

Menopauza može potaknuti na zdraviji stil života - uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, smanjenje stresa, dovoljno sna. Sve je to važno za održavanje normalne tjelesne i mišićne mase, kvalitete kože, zdravlja kostiju i zglobova, prevencije promjena na krvnim žilama.

Menopauza može ženu potaknuti da više brine o sebi

Vitalnost, fizičko zdravlje, kvalitetan odnos s partnerom, ekonomska sigurnost su važni faktori koji utječu na zadovoljstvo i ljepotu života u ovom razdoblju. Menopauza je često poticaj za veću posvećenost vlastitom zdravlju, preventivnim pregledima i usvajanju zdravijih životnih navika. Mnoge žene se osjećaju smirenije, znaju kako umanjiti stres i bolje balansirati privatni i profesionalni život.

Što moramo znati o hormonskom nadomjesnom liječenju (HNL-u)

Na temelju detaljne osobne i obiteljske anamneze, laboratorijskih nalaza i dominantnih simptoma, individualno procjenjujemo pozitivne i negativne učinke primjene hormona. HNL može povećati rizik od duboke venske tromboze, plućne embolije i moždanog udara, nakon 5 godina blago je povišen rizik raka dojke. Ti su rizici manji kod primjene prirodnih estrogena i progesterona putem kože. Rizik venske tromboze i moždanog udara povećan je u žena koje puše, imaju prekomjernu tjelesnu masu ili druge faktore rizika za bolesti srca. Hormonsku terapiju se ne preporučuje započeti bez mamografije i ultrazvučnog pregleda dojki, to se odnosi i na primjenu fitoestrogena i tzv. bioidentičnih hormona.

S druge strane, negativne posljedice nekorištenja HNL-a na cjelokupno zdravlje najviše će osjetiti žene koje su ušle u prijevremenu menopauzu.

Nadoknada estrogena i progesterona ublažava gotovo sve simptoma menopauze – od valova vrućine i nesanice, urogenitalne atrofije, mentalnog disbalansa do poboljšanja raspoloženja i libida. Hormonska terapija ima najbolji učinak i najmanje rizike ako se započne u godinama oko menopauze. Dokazan je preventivni učinak na demenciju, kardiovaskularne bolesti, osteoporozu te smanjenje rizika raka debelog crijeva.

Individualno se odabire sastav hormona ovisno o dominantnim simptomima. Prednost se daje preparatima koji sadrže prirodni estrogen i progesteron, primjeni putem kože i najnižoj učinkovitoj dozi.

Važno je naglasiti da simptome menopauze prvenstveno treba ublažiti prirodnim metodama - zdrav stil života (mediteranski tip prehrane i tjelesna aktivnost), izbjegavanje alkohola i cigareta, opuštanje uz boravak u prirodi, hobije i druženje s prijateljima, vježbe disanja i opuštanja.

Autor teksta: Jadranka Belan Žuklić dr.med., specijalist ginekologije i porodništva, poliklinika Gynexperta