Stopa prirodnog kretanja stanovništva ostala je negativna, na razini od -4,9 na 1.000 stanovnika. Prema procjeni za sredinu 2024., u Hrvatskoj je živjelo 3.866.233 ljudi, dok je popisom 2021. zabilježeno 3.871.833 stanovnika. Očekivano trajanje života, prema Eurostatu, iznosilo je 79,1 godinu za oba spola — 82 godine za žene i 76,1 godinu za muškarce.

Bolesti srca i krvnih žila i dalje na vrhu

Kako su Hrvati umirali nasilnom smrću

Od 2.651 osobe koja je umrla nasilnom smrću, 70,1 posto smrtnih slučajeva uzrokovali su nesretni slučajevi, 20,5 posto samoubojstva, a 1,3 posto ubojstva. Među nesretnim slučajevima najviše je smrti uzrokovano padovima, zatim prometnim nesrećama, ugušenjima, utapanjima i otrovanjima.

Ako vi ili neko koga poznajete prolazite kroz krizu i razmišljate o samoubojstvu, možete nazvati Hrabri telefon na 0800 0800 (za odrasle) ili 116 111 (za djecu i mlade), ili broj 112 u hitnim slučajevima.

Više zdravstvenih radnika, ali manjak i dalje ostaje problem

Krajem 2024. u zdravstvenom sustavu radilo je 78.479 zdravstvenih radnika i suradnika, 1.607 više nego godinu prije. Broj liječnika narastao je na 16.550 (rast od 2,8 posto), broj doktora dentalne medicine na 4.124, a broj magistara farmacije s 3.264 na 3.330.

Porodi i pobačaji

U hrvatskim rodilištima rođeno je 32.710 djece u 32.183 poroda. Istodobno je kroz individualne prijave u Bazu podataka o pobačajima zabilježeno 5.549 pobačaja, uz dodatnih 2.484 slučaja evidentirana u bazama hospitalizacija — ukupno 8.033 pobačaja u 2024. Najveći udio odnosi se na abnormalne produkte začeća (37,5 posto) i legalno inducirane pobačaje (35,2 posto), dok su spontani pobačaji činili 18,4 posto svih slučajeva.

Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.