Nakon što je u Škotskoj pokrenuta istraga o smrti više pacijenata zbog sumnje na bolničke infekcije, ponovno se otvorilo pitanje sigurnosti zdravstvenih ustanova. Iako su moderne bolnice u pravilu sigurna mjesta za liječenje, rizik od infekcija i dalje postoji, osobito ondje gdje se liječe najranjiviji pacijenti.

Bolničke infekcije, poznate i kao infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi, nastaju tijekom ili nakon boravka u bolnici, a nisu bile prisutne pri prijemu pacijenta. Ne javljaju se samo u bolnicama, već i u domovima za starije, rehabilitacijskim centrima, ambulantama i dijaliznim jedinicama. Riječ je o jednom od najčešćih neželjenih događaja u zdravstvu. U Europi se procjenjuje da godišnje pogađaju više od četiri milijuna ljudi, dok su u Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje značajan javnozdravstveni problem.

Analiza koliko se zapravo isplati nabava MR uređaja u javnim bolnicama

Iako su mnoge od tih infekcija izlječive, mogu postati životno ugrožavajuće, osobito kada dovode do sepse ili zahvate osobe oslabljenog imuniteta, starije bolesnike, novorođenčad ili pacijente na intenzivnom liječenju. Problem dodatno otežava činjenica da su mnoge uzrokovane mikroorganizmima otpornima na antibiotike, piše The Conversation.

Najčešći uzročnici

Bolničke infekcije mogu uzrokovati bakterije, virusi i gljivice. Među poznatijim bakterijama je Staphylococcus aureus, koji inače može živjeti na koži bez simptoma, ali postaje opasan kada uđe u organizam. Posebno zabrinjavajući oblik je MRSA, bakterija otporna na više vrsta antibiotika.

Clostridioides difficile čest je uzrok teških proljeva, osobito nakon terapije antibioticima koji narušavaju crijevnu floru. Sve veću prijetnju predstavljaju i bakterije otporne na tzv. karbapeneme, antibiotike koji se koriste kao posljednja linija obrane.

Freepik

Među gljivicama se ističe Candidozyma auris, otporna na lijekove i sposobna preživjeti dulje vrijeme na površinama. U bolničkim okruženjima šire se i respiratorni virusi poput gripe i koronavirusa, kao i norovirus koji izaziva nagle proljeve i povraćanje. U određenim situacijama mogu se prenijeti i virusi poput hepatitisa B i C te HIV-a, najčešće zbog propusta u kontroli infekcija.

Širenje

Infekcije se najčešće prenose izravnim kontaktom između pacijenata i zdravstvenih djelatnika, ali i putem kontaminirane opreme, katetera, respiratora ili površina koje nisu adekvatno dezinficirane. Istraživanja su pokazala da u nekim slučajevima i bolnički vodovodni sustavi mogu biti izvor zaraze. U rijetkim situacijama prijenos je moguć i putem insekata koji prenose rezistentne bakterije.

Otpornost na antibiotike je ključni problem

Jedan od najvećih izazova u borbi protiv bolničkih infekcija jest antimikrobna otpornost. Zbog česte uporabe antibiotika u bolnicama, mikroorganizmi s vremenom razvijaju otpornost na lijekove. Tako nastaju tzv. superbakterije koje se brzo šire i teže liječe. Prema globalnim podacima, antimikrobna otpornost je 2019. godine bila izravno odgovorna za procijenjenih 1,27 milijuna smrti u svijetu. Kada infekcija prijeđe u krvotok i razvije se sepsa, posljedice mogu biti kobne.

Upoznajte ZdrAVKA: Novi AI asistent na WhatsAppu za brze i točne informacije o zdravlju

Prevencija uključuje strogu higijenu ruku, pravilnu sterilizaciju instrumenata, temeljito čišćenje prostora, odgovornu primjenu antibiotika te učinkovite sustave nadzora. Pravodobno prepoznavanje i izolacija zaraženih pacijenata ključni su za sprječavanje širenja. Sve se više ulaže u bolji dizajn bolničkih prostora, poboljšanu ventilaciju i materijale koji smanjuju zadržavanje mikroorganizama na površinama.

Bolnice su mjesta na kojima ljudi dolaze tražiti pomoć i liječenje. Upravo zato borba protiv bolničkih infekcija ostaje jedno od najvažnijih javnozdravstvenih pitanja današnjice.