Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, koji se obilježava 21. rujna, u Hrvatskoj se otvara pitanje koje će sljedećih godina biti sve teže zaobići: kako se pobrinuti za sve veći broj ljudi koji žive s demencijom i kako njima i njihovim obiteljima osigurati dostupnu, povezanu i kvalitetnu skrb?

Zašto Alzheimer brže napreduje kod žena? Otkrivena ključna uloga jednog proteina 

Prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske, tijekom 2025. godine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentirano je 29.512 osoba u dobi od 65 i više godina s dijagnozom Alzheimerove bolesti ili nekog drugog oblika demencije. Prije samo pet godina, 2021., ta je brojka iznosila 25.197 – rast od više od 4.300 ljudi, odnosno oko 17 posto.

Riječ je o evidentiranim dijagnozama u primarnoj zaštiti, a ne nužno o potvrđenom broju oboljelih. Dio tih dijagnoza može biti tzv. radnih dijagnoza, pa podaci prije svega pokazuju koliko se ljudi javlja zdravstvenom sustavu pod tim dijagnozama. No i uz taj oprez, smjer je jasan – broj raste iz godine u godinu.

Više od zdravstvenog problema

Alzheimerova bolest i druge demencije nisu samo medicinsko stanje. One mijenjaju život osobe kojoj je postavljena dijagnoza, ali i život cijele obitelji. Kako bolest napreduje, raste potreba za zdravstvenom i socijalnom skrbi, za pomoći u svakodnevnim, običnim stvarima – ali i za razumijevanjem okoline.

Podaci o bolničkom liječenju pokazuju velik broj hospitalizacija i dolazaka u dnevne bolnice povezanih s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama. Pritom broj hospitalizacija nije isto što i broj osoba – jedna osoba tijekom godine može biti primljena u bolnicu ili dolaziti u dnevnu bolnicu više puta.

Foto: Magnific

Iza svih tih brojki stoje ljudi: osobe koje žive s demencijom, njihove obitelji te zdravstveni i drugi stručnjaci koji o njima skrbe. Zato se nameću pitanja koja se tiču svih nas: prepoznajemo li bolest dovoljno rano, koliko ulažemo u prevenciju, je li skrb dostupna svima kojima je potrebna i imaju li obitelji dovoljno podrške?

Prevencija ne počinje u starosti

Dob je najvažniji čimbenik rizika za razvoj demencije i na nju ne možemo utjecati. No na dio ostalih čimbenika – možemo. Zdrave životne navike, redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja te pravodobno otkrivanje i liječenje kroničnih bolesti važni su dijelovi pristupa kojim se rizik može smanjiti.

Zato prevencija nije tema samo starije životne dobi. Ona počinje mnogo ranije, dok smo još zdravi i dok nam demencija djeluje kao nešto daleko.

Ali odgovor na demenciju ne može biti samo medicinski. Ona je pitanje zdravlja, ali jednako toliko i pitanje skrbi, kvalitete života, podrške obitelji i sposobnosti zajednice da čovjeku omogući što dostojanstveniji život unatoč bolesti.

Podrška koja dolazi i izvan bolnice

Važan dio odgovora na demenciju dolazi izvan zdravstvenih ustanova. Udruge i organizacije civilnog društva često su prvi oslonac osobama s demencijom i njihovim obiteljima. Pružaju informacije, savjetovanje, psihosocijalnu podršku i pomoć u svakodnevnom životu – i nerijetko ostaju uz obitelji i onda kada zdravstveni sustav više ne može pokriti sve njihove potrebe.

Njihov doprinos zato nije tek dodatak sustavu. Oni su dio mreže podrške koja čovjeku omogućuje da, unatoč bolesti, što dulje ostane uključen u svoju obitelj i zajednicu.

U tom je kontekstu važan i europski projekt JADE Health (Joint Action addressing DEmentia and HEALTH), u kojem sudjeluje i Hrvatska. Projekt okuplja 17 zemalja Europske unije i kroz 44 pilot-inicijative razvija i primjenjuje provjerene pristupe prevenciji, ranom otkrivanju, liječenju i skrbi za osobe s demencijom i drugim neurološkim poremećajima. Taj će projekt ukratko biti predstavljen i na ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana Alzheimerove bolesti.

Razgovor koji ne smije čekati dijagnozu

Svjetski dan Alzheimerove bolesti nije samo prilika za iznošenje statistika. To je prilika da se zapitamo kakav sustav skrbi želimo imati onda kada potreba za njom bude još veća – a demografske projekcije govore da hoće.

O demenciji zato treba govoriti prije dijagnoze, nakon dijagnoze i tijekom cijelog puta bolesti – kroz prevenciju, rano prepoznavanje, dostupnu i povezanu zdravstvenu i socijalnu skrb te snažnu podršku obiteljima i zajednici.

Podaci zdravstvenog sustava

Evidentirane osobe (65+) u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dijagnoze Alzheimerove bolesti i drugih demencija:

• 2021.: 25.197
• 2022.: 25.931
• 2023.: 26.915
• 2024.: 28.273
• 2025.: 29.512

(MKB-10: F00–F03, F05.1, G30. Podaci se odnose na korištenje zdravstvene zaštite pod navedenim dijagnozama, a ne nužno na potvrđeni pobol. Svaka osoba u jednoj je godini uključena jednom, neovisno o broju kontakata sa sustavom.)

Prevalencija demencija u RH (referentno razdoblje 2020.–2022.):

• Ukupno stanovništvo: 1.265,0 na 100.000 stanovnika (1,3 %)
• Stanovništvo starije od 60 godina: 4.110,5 na 100.000 (4,1 %)

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.