U hrvatskim školama uskoro bi se mogla otvoriti nova stranica – uvođenje seksualnog odgoja kao dijela šireg programa zdravstvenog obrazovanja. Tema izaziva veliku pažnju javnosti, dijelom zbog važnosti koju ima za zdravlje i razvoj mladih, a dijelom zbog različitih stavova o tome što bi takav predmet trebao uključivati.

Prema planu Grada Zagreba, program bi bio izvannastavan, a škole bi same odlučivale hoće li ga uvesti. Roditelji bi, pritom, morali dati izričitu suglasnost za sudjelovanje svoje djece. Kako je pojasnio pročelnik gradskog ureda za obrazovanje Luka Juroš na konferenciji “Sveobuhvatna seksualna edukacija u lokalnom kontekstu”, predmet bi bio dio cjelovitog zdravstvenog odgoja koji obuhvaća teme poput mentalnog zdravlja, prevencije ovisnosti, tjelesne aktivnosti i spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U Rijeci se od školske godine 2024./2025. provodi pilot-projekt Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u šest osnovnih škola, čime je Grad Rijeka postao prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja sustavno uvodi ovakav program. Program se zasad provodi kao izvannastavna aktivnost u višim razredima, dok je od školske godine 2025./2026. planirano njegovo širenje na sve riječke škole.

Ideja je da učenici dobiju stručne, provjerene i dobno prilagođene informacije o temama koje već susreću kroz medije i svakodnevni život, ali često na netočan ili površni način. Stručnjaci ističu da je cilj programa razvijati odgovornost, samopoštovanje i razumijevanje vlastitog tijela, a ne poticati ponašanja, kako se ponekad pogrešno interpretira.

Kako će program izgledati u praksi i što o njemu misle roditelji i stručnjaci – tema je koja u javnosti izaziva podijeljene reakcije.

Podijeljena mišljenja javnosti

Iako se o zdravstvenom odgoju u hrvatskim školama raspravlja već više od deset godina, tema seksualnog odgoja i dalje izaziva snažne reakcije. Dio građana i roditelja smatra da se o spolnosti treba učiti isključivo u obitelji, dok drugi upozoravaju da škola ima važnu ulogu u prevenciji nasilja, zaštiti zdravlja i razumijevanju ravnopravnosti.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol izjavio je da “djeca ne smiju biti pokusni kunići za ideološke eksperimente u školama”, upozoravajući na moguće “političko i svjetonazorsko oblikovanje sadržaja”.

S druge strane, građanske inicijative i stručnjaci iz područja javnog zdravstva ističu da je seksualni odgoj važan alat u prevenciji zlostavljanja i edukaciji o reproduktivnom zdravlju.

Stručnjaci i udruge koje se bave javnim zdravljem i reproduktivnim pravima godinama upozoravaju da sustavno seksualno obrazovanje može pomoći u prevenciji nasilja i jačanju svijesti o ravnopravnosti. Takav pristup podržavaju i pojedine institucije koje se bave zaštitom djece i rodne ravnopravnosti.

Što kaže struka?

Pedagozi i psiholozi upozoravaju da je informirano dijete sigurnije dijete. Istraživanja provedena u državama Europske unije pokazuju da sustavan, znanstveno utemeljen seksualni odgoj smanjuje rizična ponašanja, poboljšava komunikaciju među mladima i potiče razvijanje empatije. U Hrvatskoj se još čeka detaljan kurikulum koji bi odredio teme, dobne razine i način provedbe.

Zagreb je zasad jedini grad koji je javno najavio izradu pilot-programa, dok Ministarstvo znanosti i obrazovanja prati razvoj projekta. Program bi, prema najavama, trebao biti dostupan od školske godine 2025./2026., a nakon pilot-faze moguće ga je proširiti na nacionalnu razinu.

Balans između škole i obitelji

Najveći izazov bit će pronaći ravnotežu između školskog obrazovanja i obiteljskih vrijednosti. Dok jedni pozdravljaju ideju kao korak prema modernizaciji obrazovanja, drugi upozoravaju na potrebu jasnog definiranja sadržaja i poštovanja uvjerenja roditelja.

U konačnici, svi se slažu u jednom, djeci treba osigurati točne informacije, poticati otvoren dijalog i učiti ih poštovanju sebe i drugih.

Ako program zaživi onako kako je zamišljen, mogao bi pomoći mladima da bolje razumiju vlastitu spolnost, prepoznaju granice i razviju zdrave odnose. A to je, bez obzira na različite stavove, cilj s kojim se većina može složiti.

Šutnja nije zaštita: Zašto roditelji moraju prvi pokrenuti razgovor o seksualnom zdravlju