Boravak u prirodi odavno se povezuje s boljim zdravljem, no sve više istraživanja sugerira da šume mogu imati konkretan učinak na pluća i imunološki sustav. Tijekom pandemije COVID-19, talijanski znanstvenici primijetili su da su područja s više drveća imala manji broj i blaže oblike bolesti, čak i kada su uzeli u obzir gustoću naseljenosti. To je potaknulo dodatna istraživanja o utjecaju prirode na zdravlje dišnog sustava.

Praksa poznata kao “šumska kupka”, odnosno svjesno provođenje vremena u prirodi, ima dugu tradiciju, osobito u Japanu gdje je dio zdravstvene strategije. Ideja je jednostavna, uroniti sva osjetila u prirodu, kroz mirise, zvukove i vizualne podražaje. Znanstvena istraživanja pokazuju da takav boravak može smanjiti razinu hormona stresa poput kortizola i adrenalina, sniziti krvni tlak i usporiti puls. Time se ne poboljšava samo raspoloženje, već i funkcija imunološkog sustava.

Drevne bakterije iz leda starog 5.000 godina otkrivaju zašto antibiotici gube snagu, ali i nude novu nadu

Jedan od ključnih razloga leži u spojevima koje drveće ispušta u zrak. Riječ je o fitoncidima, prirodnim kemijskim tvarima koje biljke koriste za zaštitu od mikroorganizama. Kada ih udišemo, oni mogu potaknuti aktivnost imunoloških stanica, osobito takozvane NK stanice (prirodne ubojice) koje sudjeluju u obrani od virusa i tumorskih stanica. Osim toga, istraživanja pokazuju da udisanje tih spojeva može smanjiti razinu upalnih molekula povezanih s bolestima pluća poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti, piše Nature.

Šumski zrak je drugačiji

Šume imaju i dodatne prednosti za dišni sustav. One filtriraju zrak, smanjuju razinu onečišćenja i stvaraju hladnije okruženje u odnosu na gradove, čime se smanjuje stvaranje smoga koji opterećuje pluća. U prirodnim područjima manja je i izloženost bolestima koje se prenose iz okoliša, dok mikroorganizmi iz tla, poput određenih bakterija, mogu dodatno potaknuti imunološki odgovor.

Freepik

Zanimljivo je da i elementi poput slapova i brzih rijeka mogu imati pozitivan učinak. Sitne čestice vode u zraku mogu sadržavati korisne mikroorganizme, a ionski naboj zraka u takvom okruženju potencijalno djeluje na dišni sustav.

Što znanost još ne zna

Iako rezultati djeluju obećavajuće, znanstvenici upozoravaju da je teško precizno odvojiti učinak same prirode od drugih čimbenika. Ljudi koji više borave u prirodi često imaju i zdravije životne navike, poput više kretanja ili bolje prehrane. Neka istraživanja uključuju mali broj sudionika, a dugoročni učinci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Ipak, postoje dokazi da pozitivne promjene u tijelu mogu trajati i do mjesec dana nakon boravka u šumi.

Otrovne, ali ljekovite. Moćna svojstva biljaka koja medicina koristi desetljećima

Boravak u prirodi ne može zamijeniti medicinsko liječenje, ali može igrati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, osobito kada je riječ o plućima i imunološkom sustavu.

Istovremeno, stručnjaci ističu da je smanjenje onečišćenja zraka i obnova šuma ključna za dugoročno zdravlje populacije. Upravo kombinacija ta dva pristupa, čišći zrak i više prirode, može donijeti najveću korist za ljudsko zdravlje.