Ljudska je koža svaki dan izložena različitim vanjskim utjecajima pa crvenilo koje se pojavljuje vrlo često pripisujemo hladnoći ili jakom vjetru. No, što kad se to crvenilo neprestano vraća bez obzira na to kakvi su vanjski uvjeti i koje je doba godine? Moguće je da se radi o rozaceji, kroničnom stanju kože koje se najčešće očituje povremenim „valovima“ crvenila ili trajnim crvenilom na središnjem dijelu lica, obrazima, nosu, čelu i bradi.

O rozaceji danas razgovaramo sa specijalisticom dermatovenerologije, dr. Dianom Ćesić koja kaže da, osim crvenila, rozaceju mogu okarakterizirati i sitne proširene kapilare, osjećaj žarenja ili peckanja, a kod nekih ljudi i upalne promjene nalik prištićima: “Iako je najpoznatija po crvenilu obraza, rozaceja ima više lica: može zahvatiti i oči (peckanje, suhoća, upale vjeđa), a rjeđe i nos, gdje s vremenom koža može postati zadebljana, promijeniti teksturu i oblik (tzv. rinofima).”

Zanimljivo je da se ova bolest najčešće javlja u odrasloj dobi, osobe nemaju mitesere, a koža je vrlo osjetljiva i reagira na stres, toplinu ili hranu. Nastaje kombinacijom nekoliko faktora; rezultat je narušene kožne barijere, genetskih faktora (ako je vaš roditelj imao rozaceju, vjerojatnost je da ćete je imati i vi) te pretjerane reakcije imunološkog sustava što rezultira razvojem upale (širenje krvnih žila uzrokuje crvenilo, a preosjetljivost živčanih završetaka peckanje i svrbež). 

Kakve veze crvenilo na licu ima s probavnim sustavom?

Dr. Ćosić objašnjava i da prema istraživanjima koja se provode posljednjih godina, osobe s rozacejom imaju drugačiji sastav crijevnih bakterija: “Noviji radovi idu korak dalje i sugeriraju da crijevni mikrobiom može utjecati na upalne procese koji “pojačavaju” crvenilo i osjetljivost kože. Ipak, to još ne znači da je testiranje mikrobioma rutinski potrebno za svakoga. U praksi je taj faktor najvažniji kod pacijenata koji uz rozaceju imaju i izražene probavne tegobe jer tada liječenje probavnih tegoba ponekad donese poboljšanje i na koži.”

Kako ojačati zaštitnu barijeru kože?

Dio ljudi koji se bori s rozacejom osjeća i izraženu nadutost i tegobe nakon obroka. Testiranjem se ponekad otkrije pretjerani rast bakterija u tankom crijevu (SIBO), a to znači da “previše bakterija na krivom mjestu” može uznemiriti crijeva i potaknuti stvaranje tvari koje pojačavaju upalu, utječu na širenje krvnih žila i povećavaju reaktivnost kože. Na sreću, kod dijela pacijenata kod kojih se SIBO potvrdi i liječi, kožni simptomi vidno se smanjuju. Kada se govori o istraživanju velikog dijela populacije, zanimljivo je napomenuti da se rozaceja često javlja uz upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. 

Najčešći okidači su crno vino, stres i izloženost suncu

Kako bi se moglo pristupiti liječenju rozaceje ključno je znati koji su je okidači uzrokovali. U neke od najčešćih ubrajaju se izloženost suncu, alkohol (osobito crno vino), jako začinjena hrana, stres, nagle promjene temperature, česti odlasci u saunu, konzumacija vrućih napitaka, hormonske fluktuacije, ali i intenzivni treninzi. 

Freepik

Ipak, rozaceja je individualna bolest pa neki ljudi reagiraju na vrlo začinjenu hranu, neki na crno vino, a neki na hranu bogatu histaminom (tvrdi sirevi i fermentirana hrana): “Pogoršanja obično ne nastupaju odmah, nego 6 do 24 sata nakon izloženosti okidačima, stoga često dolazi i do krivog identificiranja potencijalnih okidača. Zato je korisno voditi kratki dnevnik; nekoliko tjedana zapisivati konzumiranu hranu, pića, aktivnosti, razinu stresa i pratiti promjene na koži.”

Stil života i stres nisu jedini razlozi zbog kojih se rozaceja razvije, ali značajno utječu na njezinu dinamiku. Obično pojačavaju epizode crvenila i pečenja što se posebno primjećuje kada se provode upitnici među oboljelima koji često navode kako im se rozaceja pojačala u razdobljima napetosti i umora. 

“Novije populacijske studije na velikim bazama podataka pokazuju da osobe s rozacejom imaju povećan dugoročni rizik za stres, anksioznost i depresiju u odnosu na kontrolne skupine. To je u skladu s idejom o “začaranom krugu”, stres pogoršava kožu, a pogoršano stanje kože zatim dodatno narušava psihičko stanje pacijenta”, objašnjava dermatovenerologinja drugu stranu priče. 

Suha i osjetljiva koža: Dermatologinja otkriva tajne pravilne njege

Zbog svega toga, osim dermatoloških tretmana, ljudima s rozacejom se preporučuju i male životne prilagodbe kao što su kvalitetan i dovoljno dug san, izbjegavanje sauna i velikih vrućina te smanjenje stresa boravkom u prirodi, laganom šetnjom ili kratkim pauzama za odmor u svakom danu.

Bitna je i uravnotežena prehrana. Hrana bogata polifenolima (borovnice, jagode, zeleni čaj, tamna čokolada, đumbir), flavonoidima (jabuke, kruške, brokula, peršin),  karotenoidima (mrkva, batat, bundeva, špinat) djeluje antioksidativno i protuupalno čime pomaže u kontroli upale, smanjuje širenje krvnih žila i jača kožnu barijeru. Hrana sama po sebi ne može izliječiti rozaceju, ali u kombinaciji s pravilnom njegom i propisanom terapijom može doprinijeti značajnom poboljšanju kožnih simptoma.

Freepik

Kada se govori o medicinskoj terapiji i njezi kože s rozacejom važno je zaštititi kožnu barijeru kako bi se smanjila propusnost kože i sama upala u koži. Savjetuje se korištenje blagih čistača za lice uz nanošenje preparata sa ceramidima, skvalanima, glicerinom i pantenolom. Mehaničke pilinge, alfa i beta hidroksi kiseline potrebno je izbjegavati.

Mislili ste da je krivac hladnoća, ali istina je negdje drugdje: Možda je ovo razlog vaše suhe kože...

“Tek kad se kožna barijera stabilizira kreće se s preparatima koji adresiraju upalu kao što su azelaična kiselina, ivermektin, niacinamid, antibiotici i sl., uz svakodnevno nanošenje krema sa SPF faktorom. Za kožu sklonu rozaceji najčešće su bolji izbor mineralni zaštitni faktori, jer su prikladniji za reaktivnu kožu i rjeđe izazivaju peckanje i iritaciju”, savjetuje dr. Ćesić.

Mit: Rozaceja je uvijek posljedica prečeste konzumacije alkohola i loše higijene

Kada se spomene rozaceja, ljudi obično prvo pomisle da ju može dobiti netko tko pretjerano uživa u alkoholnim pićima, no to nije istina. Zbog toga se često događa da osobe koje pate od bolesti u ambulantu ulaze sa strahom od osude okoline koja će na prvi pogled pomisliti da je riječ o teškom alkoholičaru. 

“U stvarnosti, rozaceja je kronična sklonost kože lica da se lako zacrveni i „pretjerano reagira“ na različite podražaje. Alkohol (osobito crno vino) može izazvati ili pojačati crvenilo, ali nije uzrok bolesti”, objasnila je dermatovenerologinja. 

Još jedna pogrešna pretpostavka veže se za to da je rozaceja uzrok loše higijene, pa i poneki pacijenti kada prvi put dođu na pregled imaju osjećaj da se moraju opravdavati. Radi se o tome da je istina zapravo sasvim suprotna jer upravo pregrubo čišćenje, česti pilinzi i agresivni proizvodi mogu narušiti zaštitnu barijeru kože i dodatno pojačati crvenilo, peckanje i osjetljivost.